Američka vlada pokrenula je u četvrtak diplomatsku i financijsku ofenzivu protiv ruskih dužnosnika i poslovnog sektora, držeći Moskvu odgovornom za seriju nedjela, od kibernetičkih napada do aneksije Krima.
Vlada je najavila protjerivanje desetorice ruskih diplomata iz SAD-a, kao i sankcije za više organizacija i pojedinaca u znak odmazde za, među ostalim, kibernetičke napade za koje odgovornom drži Moskvu, izvjestila je Bijela kuća.
Među protjeranim diplomatima je i pet dužnosnika ruske tajne službe, objavila je američka vlada.
Američki predsjednik je potpisao uredbu koja omogućuje ponovno kažnjavanje Rusije tako da se “stvore strateške i gospodarske posljedice ako nastavi ili promiče eskalaciju akcija međunarodne destabilizacije”, upozorila je Bijela kuća u priopćenju.
“Bidenova vlada bila je jasna da SAD želi odnose s Rusijom koji su stabilni i predvidljivi”, stoji u priopćenju.
U sklopu te odredbe sankcionira se šest ruskih tehnoloških tvrtki za podržavanje moskovskih kibernetičkih obavještajnih aktivnosti. To je odgovor na veliki kibernetički napad 2020. za koji je Bidenova administracija optužila Rusiju.
Američko ministarstvo financija sankcionira 32 entiteta i osobe optužene da su pokušale, u ime ruske vlade, “utjecati na predsjedničke izbore 2020. u Sjedinjenim Državama”, navodi Bijela kuća.
“U partnerstvu s Europskom unijom, Kanadom, Velikom Britanijom i Australijom, američka vlada uvodi sankcije i za osam osoba i entiteta povezanih s okupacijom i represijom na Krimu”.
U vezi optužbi za nagrade koje je Rusija navodno ponudila talibanima da napadnu američke ili strane vojnike u Afganistanu, Bijela kuća se za sada nije odredila i navodi da tom “aferom upravljaju diplomatski, vojni i obavještajni kanali”, prenosi HINA.
Rusija priprema odgovor
Ministarstvo vanjskih poslova Rusije pozvalo je u četvrtak na razgovor američkog veleposlanika u Moskvi Johna J. Sullivana manje od sat vremena nakon što je američka administracija objavila nove sankcije protiv Rusije, javila je Agencija Anadolija (AA)
Glasnogovornica ministarstva Maria Zakharova na konferenciji za medije u Moskvi rekla je da će razgovor biti “težak” za američkog veleposlanika te da će “Rusija dati odlučan odgovor na američko agresivno ponašanje”.
“Više puta smo upozoravali Sjedinjene Američke Države na posljedice neprijateljskih koraka koji opasno povećavaju stupanj konfrontacije između naših država. Takav pravac ne zadovoljava interese naroda dviju nuklearnih sila koje snose povijesnu odgovornost za sudbinu svijeta”, rekla je Zakharova.
Također je napomenula da je američki predsjednik Joe Biden ranije iskazao interes za normalizaciju veza između Washingtona i Moskve tijekom telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ipak, kako je rekla, postupci njegove administracije sugeriraju drukčiji pravac.
“SAD nisu spremne pomiriti se s objektivnom realnošću multipolarnog svijeta koji isključuje američku hegemoniju te se oslanjaju na pritisak sankcija i miješanja u naša unutarnja pitanja”, rekla je Zakharova te dodala:
“Takvo agresivno ponašanje sigurno će dobiti odlučan odgovor. Odgovor na sankcije bit će neizbježan. Washington mora shvatiti da narušavanje bilateralnih odnosa ima svoju cijenu. Odgovornost za ovo što se događa u potpunosti leži na SAD-u”, rekla je.
SAD je danas objavio nove sankcije Moskvi, samo dva dana nakon što su američki zvaničnici predložili da bi lideri dviju zemalja mogli održati sastanak.
Kako podsjeća AA, najnovije sankcije predviđaju protjerivanje deset diplomata koji rade u ruskom veleposlanstvu u Washingtonu, te zabranu američkim tvrtkama da izravno nabavljaju ruske obveznice koje će nakon 14. lipnja 2021. godine izdati Centralna banka Rusije, Fond nacionalne skrbi ili Ministarstvo financija.
Također, 16 pojedinaca i 16 organizacija sankcionirano je restriktivnim mjerama zbog njihovog navodnog miješanja u američke predsjedničke izbore.
Kako se navodi u informativnom listu Bijele kuće, sankcije zbog dodatnih navoda da je Rusija poticala talibanske napade na američke vojnike u Afganistanu “obrađivane su diplomatskim, vojnim i obavještajnim kanalima”, zbog “osjetljivosti ovog pitanja”.