“Očito da je to ozbiljan društveni problem s kojim se, čini se, političari premalo bave. Sve se više prazni ovo područje. Demografska slika je sve lošija i mi kao službeni predstavnici jedne institucije koja se zove Katolička Crkva s vrlo osjetljivim socijalnim naukom, ne možemo to ne registrirati i ne zapitati se, zašto se to događa?”, riječi su biskupa Komarice. U
Konferencija za novinstvo o temama i zaključcima 70. redovitog zasjedanja članova Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održana je u petak, 14. srpnja 2017. u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci.
Na konferenciji su govorili kardinal Vinko Puljić, metropolit nadbiskup vrhbosanski i predsjednik BK BiH, te biskup domaćin mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki.
Nakon pročitanog priopćenja sa zasjedanja, medijskim djelatnicima obratio se kardinal Puljić i zahvalio im za nazočnost i spremnost da javnost vjerodostojno izvijeste o zaključcima zasjedanja. Izrazio je radost da su biskupi iz Bosne i Hercegovine međusobno, kao i u razgovoru s biskupima iz drugih zemalja, mogli razmijeniti vrijedne informacije o radu Katoličke Crkve na različitim područjima.
Ističući da je jedna od važnijih tema na zasjedanju bio Caritas u krajevnoj Crkvi, kardinal Puljić je upoznao novinare da se razgovaralo o načinima što učinkovitijeg, usklađenijeg i plodonosnijeg djelovanja Caritasa te o mogućnostima da ova ustanova dobije potporu na državnom nivou koju zasad primaju razne nevladine organizacije. Kazao je da dosadašnja pomoć nije ni izbliza dovoljna za sve projekte u koje je Caritas trenutno uključen, a u koje spadaju brojni projekti koji bi trebali zapravo biti odgovornost državnih struktura.
Potom se medijskim djelatnicima obratio biskup Komarica koji je, osvrćući se na završeno zasjedanje, istaknuo da su biskupi, sagledavajući problematiku Katoličke Crkve u BiH kao i u susjednim zemljama, prepoznali porast iseljavanje pučanstva iz regije ka zemljama Srednje i Zapadne Europe.
“Očito da je to ozbiljan društveni problem s kojim se, čini se, političari premalo bave. Sve se više prazni ovo područje. Demografska slika je sve lošija i mi kao službeni predstavnici jedne institucije koja se zove Katolička Crkva s vrlo osjetljivim socijalnim naukom, ne možemo to ne registrirati i ne zapitati se, zašto se to događa?”, riječi su biskupa Komarice.
Upozorio je na nepravdu „da se našim sugrađanima na ovim prostorima i dalje osporava pravo na povratak u rodni kraj te otežava ostanak u istom“. Dodao je da u takvim slučajevima biskupi imaju potrebu pozivati nadležne institucije da pomognu održivi povratak izbjeglica i prognanih.
“Žao nam je da oni, koji su bili zaduženi provoditi Annex 7, kontinuirano sve ove poratne godine to nisu ni izdaleka uradili onako odgovorno i ozbiljno kako su to morali”, kazao je biskup Komarica koji je potom kritizirao i politiku međunarodne zajednice te od njihovih predstavnika zatražio da ovdašnje pučanstvo “tretira kao ljude s pravom na sve temeljna ljudska prava i slobode koja imaju i svi ostali Europljani”.
Na novinarsko pitanje, koji su točno političari odgovorni za neprovođenje i otežavanje provođenja Dejtonskog sporazuma, biskup Komarica je kazao da su odgovorne sve garniture političkih funkcionara na području cijele BiH, ali da su odgovorni i predstavnici međunarodne zajednice, koji su domaćim političarima dozvolili da budu pristrani u provođenju povratka tako što pružaju podršku favorizirajući određene grupe ljudi.
Istaknuo je da je broj povratnika u BiH, koji se svakodnevno obraća Katoličkoj Crkvi za pomoć, tako velik da na crkvene institucije na području Biskupske konferencije ne mogu učiniti dovoljno pa uvijek iznova apeliraju da se uključe nadležne institucije. Podsjetio je da je, na njegov poziv, u Banjoj Luci boravio i kardinal Turkson koji se također osobno uvjerio u stanje u kojemu tu žive malobrojni preostali katolici te izrazio žaljenje da domaći političari, među kojima i predstavnici Hrvata, očito smatraju da je to u redu, budući da se tim povodom ništa ne poduzima.
Na upit novinara, je li na zasjedanju bilo riječi o prijedlogu društveno-pravog uređenja BiH pod naslovom: „Bosna i Hercegovina – izvor nestabilnosti i prijetnja miru, ili buduća članica EU-a“, koji su biskupi BK BiH uputili 2005. godine, i je li taj prijedlog sličan prijedlogu građanskog uređenja koje dolazi iz Njemačke, kardinal Puljić je podsjetio da je spomenuti prijedlog BK BiH dala prije dvanaest godina te da se tada na njega nitko nije ozbiljnije osvrnuo. Pojasnio je da su biskupi dali prijedlog ponajprije zato što su im neki i otvoreno zamjerali da “uvijek prigovaraju, a ništa ne nude”. Izrazio je želju da se biskupe “ne uvlači” u tu tematiku, budući da se njihovi komentari često potom zloupotrebljavaju.
Upitan koliko je sklon mišljenju da bez većeg angažmana međunarodne zajednice neće biti značajnijeg rješavanja pitanja Hrvata katolika u BiH, kardinal Puljić je odgovorio da bi bilo puno efektivnije kada bi domaći političari uvidjeli da je najbolji način da surađuju međusobno bez uplitanja međunarodne politike. “Međutim, kako nema dogovora, time izazivamo da se oni involviraju.
A znate, oni nemaju osjećaj za ono što mi znamo živjeti ovdje”, istaknuo je kardinal Puljić te kazao da bi u ovom slučaju najpametnije bilo da domaći ljudi pronađu način zajedničkog življenja u jednakopravnosti jer će se tek tada moći govoriti o budućnosti ove zemlje. “A sad, kako to izvesti? Nije naša nadležnost da im nudimo jer će odmah reći – ‘petljamo se u politiku’. Mi se ne želimo petljati u politiku, ali želimo biti ljudi, imati pravo na identiteti, biti jednakopravni…”, kazao je kardinal Puljić.
Na zamolbu da kaže, mogu li se pripadnici i čelnici vodećih političkih partija iz srpskog i hrvatskog naroda u BiH identificirati s narodima koje predstavljaju, kardinal Puljić je naglasio da su “stranka” i “narod” dva različita pojma te da bilo koja politička partija nikako ne može biti ispred naroda. “Mi poštujemo da narod ima pravo birati stranački – to je demokratsko pravo, ali ne možemo reći da je stranka ispred naroda. Tako da, bez obzira, kako će se oni dogovarati, to od njih ovisi, ne o nama”, zaključio je kardinal Puljić.
Na zamolbu da iznese procenat katolika koji su otišli iz Banjolučke biskupije od 1992. do 2017. godine, kardinal Puljić je upozorio da je takve “crne procente” veoma delikatno iznositi u javnost, budući da su “deprimirajući”. Istaknuo je da je bitnije zauzeti za one koji tu sada žive i pronaći način da oni tu opstanu i žive. “Statistički podaci su jedno, a živi ljudi su drugo. Nas polovice nema, ali to da kukamo što nas nema, time ćemo samo obeshrabriti one koje imamo”, kazao je kardinal Puljić koji je dodao da je želja biskupa potaknuti sve koji žive na ovim prostorima da tu opstanu i izbore svoja prava.
Podsjetimo, u zgradi Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci, 13. i 14. srpnja 2017. održano je 70. redovito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Predsjedao je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, a sudjelovali su svi članovi BK BiH, osim biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog mons. Ratka Perića, koji je zbog službenog boravka u Rimu, poslao svog delegata.
Na zasjedanju su također sudjelovali: delegat Hrvatske biskupske konferencije mons. Nikola Kekić, vladika križevački, zatim predsjednik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metodija mons. Ladislav Nemet, biskup zrenjaninski, te delegat Slovenske biskupske konferencije mons. Anton Jamnik, pomoćni biskup ljubljanski.
Pošto su prenijeli pozdrave i duhovnu blizinu članova svojih Biskupskih konferencija s krajevnom Crkvom u BiH i njihovim pastirima, ukratko su prikazali najvažnija događanja i stanje katoličkih zajednica i društva uopće u svojim zemljama.
S biskupima se susreo i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto. Osvrćući se na obilježavanje 20. obljetnice Međureligijskog vijeća BiH, pohvalio je izgradnju “mostova” između vjerskih poglavara te istaknuo potrebu da se i na taj način pomogne pojedincima mijenjati svoje srce i svoju misao snagom vlastite vjere i vjerskih vrjednota i tako pomoći promijeni društva u cjelini.
Osvrnuvši se na svoj susret s članovima Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH, koji je održan 28. travnja 2017. u Sarajevu, biskupi su odlučili da i ubuduće na takve godišnje susrete pozivaju sve koji su, prema nedavno odobrenom Statutu, članovi te Konferencije.
Razmotrivši Izviješće o službenom pohodu Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu u veljači 2017. godine, biskupi su izabrali mons. Tomu Vukšića, vojnog ordinarija, na novi mandat u Biskupskoj komisiji HBK i BK BiH za spomenuti Zavod.
Biskupi su također izabrali mons. Marka Semrena, pomoćnog biskupa banjolučkog, za svoga delegata na Redovničkom danu koji će se održati 9. rujna 2017. u franjevačkom samostanu na Humcu.
Biskupi su odobrili Opći pravilnik Caritasa Bosne i Hercegovine.
Pošto su razmotrili Pripremni dokument za XV. Opću redovitu skupštinu Biskupske sinode pod naslovom „Mladi, vjera i razlučivanje zvanja“ i nakon što su upoznati s poduzetim koracima Ureda za mlade BK BiH u vezi s tim, biskupi su dali potrebne smjernice predsjedniku Odbora za mlade pri Vijeću za laike BK BiH.
Biskupi su saslušali izvješća svojih delegata: s plenarnog zasjedanja Talijanske biskupske konferencije održane od 22. do 25. svibnja u Rimu; sa Susreta generalnih tajnika europskih biskupskih konferencija održanog od 30. lipnja do 3. srpnja 2017. u Bukureštu, sa Susreta osoba zaduženih za medije i glasnogovornika europskih biskupskih konferencija održanog od 7. do 10. lipnja 2017. u Sofiji, te s Međunarodnog foruma mladih održanog 5. do 9. travnja 2017. u Rimu pod naslovom: „Od Krakova do Paname – Sinoda u hodu s mladima“.
Pošto su razmotrili Okružno pismo Zbora za bogoštovlje i sakramentalnu stegu „o kruhu i vinu za Euharistiju“ od 8. srpnja 2017., biskupi podsjećaju svećenike da im je obveza nabavljati hostije samo na onim mjestima gdje su sigurni u njihovu kakvoću za slavlje Euharistije odnosno da je kruh beskvasan i napravljen isključivo od pšenice.
Ističu da se u dokumentu izrijekom spominje kako hostije koje su potpuno bez glutena nisu valjana materija za Euharistiju te podsjećaju da postoje hostije koje su djelomično bez glutena kao i da se pretvorba vrši pod prilikama kruha i vina pa se i pričest, kada to zahtijevaju zdravstveni razlozi, može podijeliti pod jednom ili drugom prilikom.
Također podsjećaju misnike na obvezu da nabavljaju samo provjereno prirodno misno vino napravljeno samo od plodova loze. Potiču prezbitere da vode brigu o svježini hostija i vina, a osobito kada je riječ o svježini posvećenih čestica pohranjenih u svetohranište.
Biskupi su prihvatili Godišnje izvješće Caritasa Bosne i Hercegovine kao i Izvješće Nadzornog vijeća. Upoznati su s 18 projekata koje je u 2016. godini proveo Caritas BiH u koordinaciji s nad/biskupijskim Caritasima ili u suradnji s drugim partnerima. Raduje ih da su djelatnici Caritasa BiH aktivni u mreži Caritasa Europa, koji ima 47 članica, i Caritasa Internationalis, koji broji 165 članica, te da posebno blisko surađuju s talijanskim, belgijskim, švicarskim i američkim (CRS) Caritasima koji u Sarajevu imaju svoje urede kao i s mnogim drugima među kojima su i brojne organizacije civilnog društva.
Upoznati su i s rezultatima akcije Tjedna solidarnosti HBK sa Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. I ovom prigodom biskupi zahvaljuju svim ravnateljima i svim djelatnicima i podupirateljima Caritasa te potiču sve vjernike na žarku molitvu za tolike dobrotvore koji su pomagali u teškim ratnim danima, a mnogi to čine i danas. Osobito potiču sve članove svojih biskupijskih zajednica na otvorenost srca prema siromasima i potrebnima kojih je u našoj zemlji, na žalost, još uvijek nemali broj.
Na blagdan sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika banjolučke katedrale i biskupije, 15. srpnja biskupi će slaviti svečanu Euharistiju. Svetu misu predvoditi će i propovijedati kardinal Puljić.
(Republikainfo.com)