Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je da se regularni sastav ruske vojske poveća za 180.000 vojnika kako bi brojao njih 1,5 milijuna, što je treći puta da je povećao broj vojnika od početka invazije na Ukrajinu. Rusija je tijekom noći izvela svoj osmi zračni napad u rujnu na Kijev.
Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je da se regularni sastav ruske vojske poveća za 180.000 vojnika kako bi brojao njih 1,5 milijuna, što je treći puta da je povećao broj vojnika od početka invazije na Ukrajinu u veljači 2022.
U uredbi objavljenoj na internetskoj stranici Kremlja, Putin je naredio da se ukupni broj oružanih snaga poveća na 2,38 milijuna ljudi, od kojih bi 1,5 milijuna bili aktivni vojnici u službi.
Putin je od 2022. već dva puta naredio službeno povećanje broja borbenih postrojbi, za 137.000 i za 170.000.
Osim toga, Rusija je mobilizirala preko 300.000 vojnika u rujnu i listopadu 2022. nakon čega su deseci tisuća muškaraca u vojnoj dobi pobjegli iz zemlje.
Kremlj je priopćio da se za sada ne planira nova mobilizacija, te da je ideja da se vojska nastavi oslanjati na dragovoljce koji se prijavljuju za borbu u Ukrajini uz unosne ugovore.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je razgovore o tome smije li Ukrajina koristiti zapadne projektile dalekog dometa za napade duboko u ruskom teritoriju, ali je naglasio da će odluku o tome morati donijeti svaka pojedina zemlja članica Sjevernoatlantskog saveza.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već mjesecima traži od saveznika da mu dopuste da koristi zapadne projektile uključujući dalekometne američke sustave ATACMS i britanske projektile Storm Shadows za napade duboko u ruskom teritoriju.
Britanski premijer Keir Starmer i američki predsjednik Joe Biden razgovarali su o tome u petak u Washingtonu. Nikakva odluka nije objavljena.
– Pozdravljam te razvoje događaja i te odluke, ali na saveznicima je da pojedinačno donesu konačne odluke, rekao je Stoltenberg za radio postaju LBC. Saveznici imaju različite politike o tome, dodao je.
Neki američki dužnosnici jako su skeptični u pogledu toga da bi korištenje zapadnih projektila dalekog dometa značajno promijenilo situaciju u ratu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi se Zapad izravno uključio u rat protiv Rusije kada bi dopustio Ukrajini da napada ruski teritorij dalekometnim zapadnim projektilima.
Na pitanje u vezi moguće ruske odmazde, Stoltenberg je rekao da “u ratu ne postoje opcije bez rizika”.
– Ali i dalje vjerujem da će najveći rizik za nas, za Ujedinjeno Kraljevstvo, za NATO, biti ako predsjednik Putin pobijedi u Ukrajini, dodao je, prenosi HINA.
/Desk/