Slavo Kukić, akademok i sociolog, preminuo je danas u 70-oj godini, potvrđeno je za Oslobodjenje.
Slavo Kukić rođen je 1954. godine u Vinjanima, Posušje. U veljači 1977. godine je na Fakultetu političkih nauka Sarajevo stekao zvanje diplomiranog politologa, 1983. godine na interdisciplinarnom poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Sarajevu titulu magistra društvenih znanosti te, na koncu, u studenom 1986. godine na Fakultetu političkih znanosti titulu doktora socioloških nauka.
Radni vijek započinje 1977. godine kao stručni suradnik u SO-e Posušje, potom kao rukovoditelj Marksističkog centra, a od 1980. godine je u obrazovanju – srednjem, a potom visokom. U Srednjoškolskom centru u Posušju je radio kao profesor, a zatim i kao direktor. Sredinom 1987. godine je izabran na dužnost predsjednika Izvršnog odbora SO-e Posušje, a nakon toga, 1992. godine odlazi na Ekonomski fakultet u Mostaru.
Od Slave Kukića, oprostio se premijer Federacije BiH i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.
“Nismo uspjeli. Usprkos trudu liječnika, Tvojoj ogromnoj volji i upornosti, nismo uspjeli pobjediti opaku bolest. U ponedjeljak smo se posljednji put vidjeli u Kliničkom centru kada smo svi bili optimisti jer si pobijedio još jednu krizu. Jučer smo se čuli oko Tvog transporta u Zagreb i kao i uvijek u životu bio Si optimista. Nažalost danas je došla tužna vijest. Preminuo je, otišao je zauvijek Slavo Kukić.
Otišao je još jedan veliki čovjek. Došlo je vrijeme da se oprostimo od našeg uglednog sugrađanina, političkog analitičara i iznad svega patriote. Njegov doprinos našoj zajednici i zemlji, kroz analize, zalaganje za istinu, ali i kritike kada je trebalo, ostaviće neizbrisiv trag. Dragi profa neka Tvoja borba za bolje društvo bude inspiracija budućim generacijama. Iskreno saučešće obitelji i prijateljima. Počivao u miru druže Slavo”, napisao Nikšić.
U zvanje docenta biran je 1987. godine, u zvanje izvanrednog profesora 1997, a u zvanje redovnog profesora 1999. godine.
U četiri mandata je prodekan za nastavu, u dva ciklusa voditelj poslijediplomskih magistarskih studija te u dva ciklusa voditelj poslijediplomskih specijalističkih studija.
Nastavu iz Sociologije, Metodologije, Ponašanja potrošača, ali i srodnih disciplina, izvodi na dodiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima više fakulteta u BiH i regiji – Agronomskom, Filozofskom, Medicinskom, te Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru, Ekonomskom i Pravnom fakultetu Sveučilišta u Tuzli, Fakultetu političkih nauka i Ekonomskom fakultetu u Banja Luci, Filozofskom, Politehničkom, Fakultetu zdravstvenih studija i Ekonomskom fakultetu u Zenici, Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu Sveučilišta u Dubrovniku, Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, Doktorskoj školi Sveučilišta u Osijeku itd.
Sam ili u koautorstvu Kukić potpisuje 32 knjige i studije, među njima devet sveučilišnih i tri srednjoškolska udžbenika. U svojstvu voditelja ili člana ekspertnog tima, potom, potpisuje i dvanaest projekata iz područja sociologije, politologije i ekonomije, a na jednom od njih, “Early Warning System in Bosnia and Herzegovina”, radi u kontinuitetu pet godina. Na koncu, autor je preko 130 znanstvenih i stručnih radova, objavljenih u časopisima i zbornicima na više svjetskih jezika, te pedesetak recenzija i prikaza djela drugih autora.
Član je i većeg broja redakcija i uredništava časopisa i zbornika: Zbornik radova – Journal of Economy and Business (Mostar), Sociološki diskurs (Banja Luka), Tranzicija (Tuzla), Medijski dijalozi (Podgorica), a danas je suurednik časopisa Dijalog ANUBiH, te više organizacijskih odbora znanstvenih skupova i drugih odbora, a pod njegovim mentorstvom su urađene tri doktorske disertacije, pet magistarskih i šezdesetak diplomskih radova.
Kao ekspert Europske komisije je, prethodnih petnaestak godina, angažiran i na pitanjima razvoja lokalne samouprave, a čitav radni vijek angažiran je i u društvenom i gospodarskom životu BiH. Godine 2011. je bio i mandatar za predsjedavajućeg Vijeće ministara BiH. Za dopisnog člana Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran 2012. godine, a za redovitog člana (akademika) 2018. godine, piše na kraju Oslobođenje.
Hrabar čovjek i kada to nije bilo pametno, a kamoli mudro
Slavo Kukić je bio hrabar čovjek, argumentiranim stajalištima suprotstavljao se većini zacementiranih nazora, čak i onda kada to nije bilo nimalo popularno, ali niti previše pametno, a posebno ne mudro. Suprotstavljao se čak i onda kada su zašutjele akademske elite, prvenstveno u tzv. “hrvatskom korpusu”, unatoč društvenim i drugim anomalijama koje su izjedale bh društvo i njegove narode.
Kukića su pojedini nazivali “velikobošnjačkim”, u svojoj ograničenosti ne shvaćajući, ili ne želeći razumjeti njegove stavove i to upravo iz razloga što su oni sami, kroz svoj vijek zastupali mnoge politike, od komunističkih, jugoslavenskih, do danas “modernih”, nacionalističkih.
Slavo Kukić je bio autor 18 knjiga – sedam udžbenika za srednje škole i fakultete, te 11 studija posvećenih analizi bh. društva i države. Autor je više od 100 znanstvenih radova.
Upravo je Kukić u svojoj posljednjoj knjizi ‘Narod i nacija’, kao nitko do sada, iz temelja potresao zagovaratelje uspostave “bosanskohercegovačke nacije”, što je bilo povod za otvaranje brojnih polemika, prvenstveno s intelektualcima bošnjačke desnice, koji su ga prozivali hrvatskim desničarem.
‘Hrvatski’ su šutjeli.
Akademik Mirko Pejanović u recenziji za Kukićevu knjigu ‘Narod i nacija”, a naglašavajući važnost Kukićevog promišljanja je napisao:
“Prema istraživanju Slave Kukića ne postoje ni povijesne pretpostavke, ni socijalno-političke osnove da se negiraju izgrađeni nacionalni identiteti u Bosni i Hercegovini, bošnjačke, srpske i hrvatske nacije. Isto tako ne postoje ni socijalno-političke osnove da se uspostavi jedna monolitna bosanskohercegovačka nacija određena kao Bosanac. Nasuprot tome postoji povijesni proces integracije BiH u Eurosku uniju jer će taj proces ojačati državljanski integritet Bosne i Hercegovine. Taj identitet će postati dominantan u javnom diskursu”, piše Pejanović.
Akademik Ivan Cvitković je napisao: “Objavljivanje ovog rukopisa zasigurno će izazvati burne reakcije, naročito autora s kojima Kukić polemizira. To, možda, i nije loše za uspavanu bosanskohercegovačku intelektualnu javnost. Samo različiti, pa i suprotstavljeni, teorijski pristupi bosanskohercegovačkoj stvarnosti mogu pomoći da se krene narijed. Uostalom, gdje svi misle isto – ne misli nitko”, napisao je u recenziji Kukićeve knjige akademik Ivan Cvitković.
Možda da ponovimo ovu posljednju rečenicu akademika Cvitkovića: “Samo različiti, pa i suprotstavljeni, teorijski pristupi bosanskohercegovačkoj stvarnosti mogu pomoći da se krene narijed. Uostalom, gdje svi misle isto – ne misli nitko”.
I u tome je sva srž značaja akademika Kukića za bh društvo, pa i za one koji se nisu slagali s njegovim stavovima, polemizirali s njim, ali i one koji su zastupali velikobošnjačku, velikohrvatsku ili velikosrpsku politiku, vrijeđali za života, ali i nakon smrti, jednostavno mu zavideći.
/Republika/