Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Božinović o reakciji iz SDP-a i Možemo na Thompsonov koncert: “Etiketirati pola milijuna ljudi, mladih, djece da su svjetska sramota, ekstremisti… ne znam gdje iz SDP-a i Možemo žive”
    • HSP BiH: Osuđujemo odluku o ukidanju mjere pritvora Dodiku
    • Musk osnovao stranku
    • Uloga ravnatelja OSA-e u Dodikovoj predaji Sudu BiH: ‘Deal’ za odlazak?
    • Koncert Marka Perkovića Thompsona protekao mirno, bez crnih scenarija – Promet u Zagrebu normaliziran
    • Grčka se bori s požarom na Eubeji, a požar na Kreti pod kontrolom
    • Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu
    • Izložba fotografija Faruka Kajtaza: Anarchy in photography’ – Mostar okom kamere mobitela
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Vijesti

    Predstavljen ‘Medaljon’ – prvi roman o hercegovačkim ‘škriparima’

    republikaBy republika31.03.2015No Comments3 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

     

    „Roman ‘Medaljon’ prvi je naš roman o  škriparima“, istaknuo je promotor i urednik knjige Dragan Marijanović, napominjući da  se radi o vrlo uspjeloj povijesnoj drami o događajima u zapadnoj Hercegovini odmah nakon Drugog svjeskog rata, kada su se mnogi pripadnici hrvatskih postrojbi iz straha da ne budu ubijeni, odmetnuli u brda, skrivajući se od progonitelja.

    Radi se o tri uporedne priče i trojici aktera kojima su se sudbine i putovi preplitali i koji su svi tragično završili. Posljednji među njima bio je Ante Marić sa Goranaca, škripar koji je najdulje izdržao progone OZNE i UDBE, a ubijen  je u mostarskom Sjevernom logoru, u rano ljeto 1952. godine, dakle sedmu godinu nakon svršetka rata!

    Kako je pojasnio Marjanović, radi se o romansiranoj povijesnoj drami o hercegovačkim  ”škriparima”, gubitničkim vojnicima  hrvatskih postrojbi koji se nakon svršetka Drugog svjetskog rata nisu htjeli predati novouspostavljenim vlastima, jer veliki dio onih koji su to učinili, bivali su ubijani i vješani pokraj najprometnijih ulica, a da nitko danima nije smio skinuti i pokopati njihova tijela, a kažnjavalo se i one koji su žalovali za njima, pa makar se radilo i o njihovim roditeljima, suprugama ili djeci.

     

     

    Valja napomenuti da se sve odvijalo nakon proglašene amnestije, koja je vrijedila drugdje, ali ovdje nije.
    Autorica Anita Martinac godinama je sakupljala iskaze posljednjih preostalih svjedoka ovoga vremena te članove obitelji aktera ovoga postratnog fenomena.

    Kako je kazano na predstavljanju knjige, u Hercegovini se tada smrt svakodnevno događala i o tome se moralo šutjeti, a prvi romansirani progovor upravo je ova knjiga, nastala na stvranim i živim  ispovijednim iskustvenim izvorima i on prati sudbine trojice poznatih hercegovačkih škripara i brojne njihove nevolje s vlastima i nevolje vlasti s njima.  Autorica je mnoge svjedoke i preostale članove obitelji ubijenih škripara uzaludno uvjeravala da slobodno mogu govoriti o svemu, da neće trpjeti nikakve represije, ali često je bilo uzalud: traume toga vremena nikada neće nestati.
    Zanimljivo da se među škriparima poijavljuju i dvije hercegovačke djevojke, koje su im se iz ljubavi pridružile, od kojioh je jedna prethodno razvrgnula zaruke i upustila se u ovu krvavu igru po kamenim pustinjama. Sudjelovale su i u nekim akcijama, što roman čini potencijalno sjajnim filmskim scenarijem, jer našoj su javnosti takve situacije iskustveno potpunoi  nepoznate.

     

     

    „Radnja je vrlo napeta, gotovo vestrenovska, smrt je prisutna na svakoj stranici romana o ljudima koji su sve što bi dotaknuli u smrt pretvarali i sve što bi se okrznulo o njih, makar i sasvim slučajno bilo – u smrt pretvaralo. Teške su to osobne drame koje su prorijedile cijele obitelji, ubijane za odmazdu. Živeći od špiljed do špilje, ovi ljudi su vfremenom postajali divlji, pljačkali su zadruge i skladišta, siromašne seljake u planinama, a imali su jatake koji su uglavnom bili ubijani. Martinac je svoje pisanje oslkobodila vlastitoga suda i procjena i ikakvih ideoloških predznaka,  prepuštajući  prosudbu čitateljima“, kazao je Marjanović.

    O knjizi i njezinom značenju za razumijevanje tog mučnog vremena govorio je i predsjednik Društva književnika Herceg Bosne Ivan Sivrić, napominjući važnost novog  romana u popriličnoj literarnoj pustinji u kojoj se ova tematika već desetljećima nalazi, premda je javnost jako zainteresirana za nju.

    Ovom prilikom autorica je istaknula da je dovršetak ove knjige i ostvarenje njezinog velikog sna da, kako je kazala,  „izvadi nešto iz te tragične prošlosti i ostavi na znanje mladim naraštajima“.  U ime domaćina i nakladnika knjige Matice hrvatske u Čitluku, publiku, autoricu, predstavljače  i goste pozdravio je predsjednik Andrija Stojić.
    Predstavljanje romana Medaljon predviđeno je i za Mostar 9. travnja te u Širokom Brijegu dan poslije.

    (T.H./republikainfo.com)

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Božinović o reakciji iz SDP-a i Možemo na Thompsonov koncert: “Etiketirati pola milijuna ljudi, mladih, djece da su svjetska sramota, ekstremisti… ne znam gdje iz SDP-a i Možemo žive”

    06.07.2025

    HSP BiH: Osuđujemo odluku o ukidanju mjere pritvora Dodiku

    06.07.2025

    Izložba fotografija Faruka Kajtaza: Anarchy in photography’ – Mostar okom kamere mobitela

    05.07.2025
    Leave A Reply Cancel Reply

    Najnovije

    Božinović o reakciji iz SDP-a i Možemo na Thompsonov koncert: “Etiketirati pola milijuna ljudi, mladih, djece da su svjetska sramota, ekstremisti… ne znam gdje iz SDP-a i Možemo žive”

    HSP BiH: Osuđujemo odluku o ukidanju mjere pritvora Dodiku

    Musk osnovao stranku

    Uloga ravnatelja OSA-e u Dodikovoj predaji Sudu BiH: ‘Deal’ za odlazak?

    Koncert Marka Perkovića Thompsona protekao mirno, bez crnih scenarija – Promet u Zagrebu normaliziran

    Kolumne

    Razlika između političara-vođe, gospodina koji piše povijest i balkanskog razbojnika

    Putovnica i pasoš u rukama nitkova

    Govor oca nad grobom sina za koji povijest nema uzor

    Umjesto čestitke: Svjetski dan sloboda medija

    Promo

    Mostar Bus od 16. lipnja uvodi ljetni vozni red

    Svjetski dan zaštite okoliša s HT Eronetom: Misli digitalno, djeluj ekološki

    U Mostaru Sajam braniteljskog poduzetništva

    Dokumentarni film ‘Vrijeme stradanja’ u Garevcu – sjećanje na tragična stradanja Hrvata Bosanske Posavine

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.