Mostarske dnevne novine “Dnevni list”, ovih dana bi mogle zaključati trajno svoja vrata zbog ekonomske krize izazvane pandemijom COVID-19 i restriktivnim mjerama vlada, kaže Dario Lukić, glavni i odgovorni urednik ovih novina, u razgovoru za Radio Slobodna Europa (RSE).
“Moram kazati i da smo se već obraćali brojnim međunarodnim, pa i domaćim institucijama za pomoć, ali smo apsolutno sa svih adresa dobili glatku odbijenicu. Jasno mi je da lokalnim političarima ne odgovaraju neovisni mediji i da, čak, priželjkuju njihovu propast tijekom korona krize, stoga me je doista razočaralo ponašanje međunarodne zajednice koja će nas izgleda doslovno pustiti da ‘crknemo’. Dolazimo polako, ali sigurno u situaciju da će preživjeti samo politički podobni mediji, kao i oni koji za sitan novac budu primorani prodati svoju neovisnost”, kaže Lukić.
Otkazi u medijskim kućama
U medijskoj grupaciji, u kojoj su dnevne novine “Oslobođenje” i televizija O kanal, ovih dana su podijeljeni otkazi za oko 17 uposlenika, kako je za RSE potvrdila glavna i odgovorna urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović.
Među njima je i novinar Slađan Tomić koji za RSE kaže kako mu je priopćeno da više nije potreban.
“U srijedu smo doznali da je 15 kolega iz Oslobođenja dobilo otkaz i da je na redu televizija. U četvrtak, dok sam snimao prilog za dnevnik, nazvala me tajnica novoimenovanog direktora i rekla da me direktor želi vidjeti. Po povratku s terena vidio sam neke kolege koji se opraštaju, jer su dobili otkaz. Znao sam šta me čeka. Otišao sam do direktora i on mi je priopćio da je novčani priliv u firmi sve manji i da je već više od 15 ljudi tehnološki višak, a i ja među njima”, kaže Tomić.
Što je razlog za otkaze?
Glavna i odgovorna urednica “Oslobođenja” Vildana Selimbegović objašnjava za RSE kako su već od 8. ožujka klijenti masovno počeli otkazivati reklamne kampanje medijima, pa i Oslobođenju.
“U skladu sa situacijom, prvo smo počeli raditi od kuće, a s obzirom na to da ne znamo koliko će kriza trajati, smanjili smo broj stranica novine, kao i sadržaj, a time i obim posla. Ostali smo i bez oko 40 posto prodajnih mjesta, jer je skoro sve zatvoreno. U takvoj situaciji morali smo poduzeti mjere i zahvaliti se jednom broju radnika”, navodi Selimbegović i dodaje da pomoći nema ni s jedna strane.
“Ovdašnje vlasti su zainteresiranije za svoju armiju birača nego za realni sektor u koji ja uistinu ubrajam i medije. Ipak, ja se još uvijek nadam da ćemo uspjeti preživjeti”, poručuje Selimbegović.
Gubitak prihoda od marketinga
Milorad Labus, predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske kaže za RSE kako su i u tom bosanskohercegovačkom entitetu ‘preko noći’ otkazane reklamne kampanje, kongresi, konferencije.
“Gospodarski subjekti su zatvoreni i komercijalni mediji su ostali na oko 10 do 15 posto prihoda od marketinga. Mi smo se obratili Vladi Republike Srpske i zatražili pomoć. Očekujemo do kraja tjedna sastanak na kojem ćemo iznijeti kakva je situacija”, ističe Labus.
Povrh ekonomske krize u medijima, u Republici Srpskoj (RS) na snazi je Odluka Vlade o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanredne situacije na području RS-a, koja se odnosi na medije i novinare, kao i na zdravstvene radnike. Propisane kazne krežu se i do 9.000 KM (4.500 eura).
Labus kaže da se o ovoj odluci još uvijek raspravlja, jer nije jasno definirano tko bi točno odlučivao što je izazivanje panike u novinarskim izvješćima baziranim na informacijama službenih institucija i kako bi policija, po službenoj dužnosti ili po prijavama građana, kažnjavala.
Je li moguć fond za pomoć medijima?
Upravni odbor Udruženja BH novinari 13. travnja je pozvao medijske poslodavce u Bosni i Hercegovini da zaustave otpuštanja novinara i drugih medijskih zaposlenika, kao ekonomsku mjeru i odgovor na financijsku krizu unutar medijske industrije, izazvanu epidemijom korona virusa i drastičnim smanjenjem komercijalnih i drugih prihoda.
Borka Rudić, predstavnica ovog udruženja, kaže za RSE da su uputili apel i vlastima i međunarodnim donatorima.
“Napominjem da u vanrednoj situaciji mediji ostaju bez 80 posto prihoda od marketinga i prodaje. Smatramo da u ovakvoj situaciji puštanje medija da se zatvore ima i političku konotaciju koja ima za cilj zatvoriti sve one koji nisu pod političkim utjecajem, ne rade u interesu politike i koji se žele baviti profesionalnim i odgovornim novinarstvom”, ističe Rudić.
Udruženje BH novinari predlaže formiranje fonda na razini države koji će koristiti višak prihoda Regulatorne agencije za telekomunikacije BiH (RAK), ali, kako kaže Rudić, pod uvjetom da sredstva ne raspodjeljuje ni jedan državni organ, nego posebno tijelo Regulatorne agencije.
U Udruženju podsjećaju da su upravo “mediji i novinari bili servis svih građana i ključni prenositelji informacija u vezi sa epidemijom korona virusa”.
(Izvor: RSE)