FAZ piše kako „kineski projekt” – gradnja Pelješkog mosta – otvara mnoga pitanja i da ne bi dobio podršku Bruxellesa da je za BiH postojala EU-perspektiva.
Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) daje osvrt na “Pelješki most”, najprije pojašnjavajući kako je BiH, zahvaljujući Dubrovačkoj Republici, dobila izlaz na more.
„Činjenica da BiH ima izlaz na Jadran povezana je s vremenima kada su se u ovom dijelu Europe sučeljavali Republika Venecija i Osmanlijsko carstvo. Između njih je bio mali grad-republika Raguza (Dubrovnik), koja se prije svega plašila Venecije. Kako bi se zaštitili od Venecije, lukavi dubrovački diplomati pribjegli su jednom rješenju. Ustupili su dio zemlje na sjevernom rubu svog teritorija velikom veziru odnosno vladi Osmanlijskog carstva. Od tada se Venecija, da bi napala Dubrovnik, prvo morala obračunati s Osmanlijama. Raguza je stvorila osmanlijsku tampon zonu. A kada je kasnije ovo područje pripalo Habsburškom Carstvu, a zatim Jugoslaviji, raguški klin postao je dio Bosne”, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung, prenosi Deutsche Welle.
List navodi i kako to nije bilo tako važno, dok je postojala zajednička država. Ali, nakon raspada Jugoslavije a posebno nakon ulaska Hrvatske u EU 2013., granica s BiH za Zagreb je postala problem – sve do puštanja u promet Pelješkog mosta (26.7.2022.) i prometnice, kojom se zaobilazi dio magistrale od 7,5 km, koji pripada BiH.
FAZ konstatira i kako Hrvatska dugo nije mogla dobiti podršku međunarodnih financijskih institucija za gradnju mosta. Europska investicijska banka je to odbila uz obrazloženje da je projekt preskup, predloživši „pragmatičnu nagodbu s BiH”, kojom bi se to područje „proglasilo eksteritorijalnim koridorom”. Slično je bilo i s Europskom bankom za obnovu. No, most je u konačnici ipak izgrađen i to najviše novcima EU i Europske investicijske banke.
Zašto je projekt gradnje Pelješkog mosta dobio podršku EU
Novinar FAZ-a potom iznosi zašto je projekt gradnje Pelješkog mosta, koji je najprije bio odbačen kao besmislen, kasnije naišao na podršku Brisela.
„Da je postojala ikakva perspektiva da ova balkanska država postane članica EU, Pelješki most bi bio razlog za pobunu. Jer, ulaskom BiH u EU granične formalnosti s Hrvatskom konačno bi otpale i ogromni most nikome ne bi trebao. Kada je EU 2017. odustala od otpora financiranju gradnje mosta, moglo se zaključiti da nitko u Bruxellesu nije ozbiljno očekivao ulazak BiH u EU. Jer, samo ovako se mogao opravdati bypass (zaobilaznica) oko Bosne, preko kojeg se, osim do Dubrovnika, brže stiže i do Korčule ili Mljeta”, piše FAZ.
U tekstu se navodi i da ovaj projekt „nije razlog za istinsko likovanje” jer je njegovom gradnjom „nakon Hrvatske najviše profitirala Kina”.
Ukazuje se i na dogovor Europske komisije, Europskog parlamenta i zemalja, članica EU kojim će „Kina u budućnosti biti izuzeta iz velikih projekata EU”. Jer, „ne bi se više smjelo dogoditi da nekoliko stotina milijuna eura novca poreznih platiša EU odu kineskoj diktaturi”, zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.
/Desk/