Znanost je možda napokon dokučila zašto su žene otpornije na COVID-19, a najnoviji dokaz koji nudi odgovor na to ponudio je znanstvenik sa Sveučilišta Illinois u SAD-u.
Graziano Pinna iznio je dokaze koji sugeriraju da ženski reproduktivni hormoni možda igraju ulogu u spolnoj pristranosti novog koronavirusa, koju su znanstvenici primijetili otkako je izbila pandemija bolesti COVID-19. Svoje dokaze Pinna je iznio u članku koji je nedavno objavljen u znanstvenom časopisu Trends in Endocrinology & Metabolism.
Podaci vezani za pandemiju pokazali su da težina simptoma bolesti COVID-19 i smrtnost nakon zaraze češće pogađaju muškarce od žena. Nova izvješća pak pokazuju da ženski reproduktivni hormoni možda imaju zaštitnu ulogu.
Pinna je opisao neke od učinaka hormona estrogena i progesterona koji mogu spriječiti razvoj težih simptoma i rizik smrti od bolesti COVID-19.
Pinna nudi i primjere kako ti hormoni provode protuupalne radnje, preoblikuju kompetencije imunoloških stanica te stimuliraju veće razine antitijela protiv virusa.
Pozivao je da se provedu klinička testiranja kako bi se istražilo mogu li ti hormoni biti od koristi i muškarcima te ženama u postmenopauzi.
Hormoni posreduju u reakcijama na upale
Estrogen, progesteron i progesteronski metabolit alopregnanolon, zajedno igraju ključne uloge u posredovanju pri upalnim procesima.
Primjerice, progesteron stimulira aktivaciju i diferencijaciju T stanica te modulira signalizaciju receptora T stanica. Isto tako potiskuje staničnu citotoksičnost.
Progesteron se veže i na niz drugih imunoloških stanica, uključujući i prirodne stanice ubojice, makrofage i dendritske stanice. Veže se i na neimunološke stanice, uključujući epitelijalne i endotelijalne stanice koje se nalaze u dišnim putevima, gdje modulira stanične signale i aktivnosti na način koji ublažava infekciju.
Estrogeni su isto tako potentni regulatori procesa u imunološkom sustavu, jer izražavaju protuupalne i neoruzaštitne efekte.
U prirodnom imunološkom sustavu, estrogen regulira hemotaksiju neurofila i uvođenje kemoatraktanata i citokina poput faktora nekroze tumora-α (TNF-α), interleukina-6 (IL-6) te Il-1β. Estrogeni isto tako promoviraju diferencijaciju dendritskih stanica i reguliraju izražavanje kemokina IL-8 te citokina IL-6 i IL-10.
Kako menopauza utječe na potencijalnu zaštitu kod žena?
Opadanje razine estradiola tijekom menopauze pokazalo se da smanjuje i broj B i T stanica, dok istovremeno povećava proizovdnju proupalnih citokina.
Intrigantno je da su žene tijekom menopauze pod povećanim rizikom od zaraze bolestima, kaže Pinna.
Niska razina estradiola isto tako povećava ekspresiju ACE2 staničnog receptora u plućima, preko kojeg SARS-CoV-2 virus ulazi u ljudsku stanicu.
Nadalje, estradiol uvodi i veće razine antitijela te stanica uključenih u proizvodnju antitijela tijekom reakcije na virusnu infekciju pa njegova smanjena razina u tijelu, smanjuje i taj učinak.
Još jedan zaštitni faktor
Derivat progesterona, alopregnanolon, kojeg se može naći u izobilju u mozgu, pokazuje isto tako zaštitne učinke u neuropsihijatrijskim poremećajima, uključujući i PTSP, alkoholizam te Alzheimerovu bolest.
To je pokazala studija makrofaga i monocita iz 2019. godine, gdje je otkriveno da da alopregnanolon zaustavlja receptor TLR4 od vezanja za njegov receptor lipopolisaharid, što inače uzrokuje povišene razine proupalnih citokina i kemokina.
Obzirom da je COVID-19 karakteriziran prekomjernim TLR4 signalima u plućima… alopregnanolon može zaštiti protiv upale uzrokovane tom bolesti, sugerira Pinna.
Izvor: News Medical