Istraživanje je pokazalo kako više od četvrtine mladih provodi četiri ili više sata svakog dana na društvenim mrežama, a petina provodi tri i više sati igrajući videoigre.
Kad bi vas danas netko pitao, koji je izum bez kojeg ne biste mogli zamisliti svoj život, odgovori bi vjerojatno bili veoma različiti. Neki bi odmah pomislili na električnu energiju, drugi na automobile, treći na telefon, a četvrti na internet.
Mogli bismo reći da su svi ti izumi poboljšali kolektivni život čovječanstva. Učinili su nam živote ugodnijima, boljima, promijenili kulture i pomogli da evoluiramo.
No, pitate li mlade generacije, za koji izum nikad ne bi željeli da se dogodio, odgovor bi vas mogao itekako iznenaditi?
U vremenu kad umjetna inteligencija (takva kakva je) već preuzima dobar dio naših života i omogućava nam da obavljamo poslove, bez previše razmišljanja, istraživanje koje je provedeno i objavljeno u Ujedinjenom Kraljevstvu otkrilo je da gotovo polovica mladih ljudi žali zbog odrastanja u takvom digitalnom svijetu.
Istraživanje British standards institutiona, glavnog tijela za standarde, u kojem je sudjelovalo 1293 mladih Britanaca, u dobi od 16 do 21 godinu, otkrilo je da gotovo polovica njih žali što nije odrasla u svijetu u kojem ne postoji – internet. Polovica smatra da bi ograničavanje vremena koje je moguće provesti na društvenoj mreži uvelike poboljšala njihove živote.
Posljedica je to prebacivanja njihovih života online tijekom pandemije, a to potvrđuju i sami ispitanici. Naime, čak tri četvrtine ispitanih vjeruje da provode više vremena na internetu zbog pandemije, s tim da dvije trećine provode više od dva sata dnevno na društvenim mrežama. Unatoč tome što provode puno vremena na internetu i društvenim mrežama, čak 68 posto ispitanih kaže da se osjećaju gore nakon tog vremena.
Problem je i što roditelji zapravo ne znaju što njihova djeca rade na internetu. Čak 42 posto ispitanih mladih priznalo je da su lagali svojim roditeljima o tome što rade na internetu, 27 posto ih se pretvaralo da su netko drugi, a 42 posto da su stariji ili mlađi nego što zapravo jesu. Zabrinjava i to što je 40 posto ispitanih priznalo da je napravilo “lažni” račun na društvenim mrežama.
Mlađoj generaciji obećana je tehnologija koja će stvoriti prilike, poboljšati pristup informacijama i zbližiti ljude s prijateljima. No, naše istraživanje pokazuje da uz to, ona izlaže mlade ljude riziku i, u mnogim slučajevima, negativno utječe na njihovu kvalitetu života. Tehnologija može biti snaga dobra samo ako je utemeljena na povjerenju da privatnost, sigurnost, zaštita i dobrobit ljudi neće biti ugroženi u tom procesu. Tvrtke koje stvaraju ove usluge moraju dati prioritet potrebama krajnjih korisnika svih dobnih skupina, posebno adolescenata, kako bi osigurale zaštitu njihovog zdravlja i privatnosti, istaknula je glavna izvršna direktorica BSI-a, Susan Taylor Martin.
Istraživanje je pokazalo kako više od četvrtine mladih provodi četiri ili više sata svakog dana na društvenim mrežama, a petina provodi tri i više sati igrajući videoigre.
Pohvalno je što su mladi svjesni da im je previše interneta u njihovim životima. Više od četvrtine podržava zabranu telefona u školama, a gotovo 80 posto smatra da bi tehnološke tvrtke trebale biti zakonom obvezane da u tehnologiju koju koriste djeca i mladi ugrade snažnije mjere zaštite privatnosti.
Problem je i što djevojke i mladići imaju potpuno različito iskustvo na internetu. Djevojke češće (37 naprema 28 posto) prijavljuju uznemiravanje na internetu, sklonije su uspoređivati svoj život i izgled s drugima (85 posto čini povremeno, a gotovo polovica često ili vrlo često).
Činjenica da bi gotovo polovica mladih radije odrastala bez interneta trebala bi biti poziv na buđenje za sve nas, ističe u izjavi za medije Daisy Greenwell, suosnivačica i direktorica udruge Smart Phone Free Childhood. Izgradili smo svijet u kojem je normalno da djeca provode sate svaki dan u digitalnim prostorima osmišljenima da ih drže ovisenima. Mladi ljudi sada traže granice – policijski sat, provjeru dobi, smislena ograničenja i stvarnu zaštitu. Spremni su za promjene. Ono što im sada treba jest da odrasli koji su na vlasti – vlade, regulatori i tehnološki lideri – istupe i izađu im u susret. Predugo su interesi moćnih tehnoloških tvrtki bili prioritet nad dobrobiti sljedeće generacije. No roditelji diljem Ujedinjenog Kraljevstva sada se udružuju kako bi zaštitili djetinjstvo od toksičnih i ovisničkih algoritama koje nude tehnološke tvrtke. Imamo priliku resetirati digitalni svijet u kojem naša djeca odrastaju. Njihovo mentalno zdravlje i pravo na sigurno i zdravo djetinjstvo moraju biti ispred profita.
(izvor: dnevnik.hr)