Članovi Predsjedništva BiH koji kao gosti sudjelovali u radu parlamentarne skupštine NATO-a u američkom Daytonu ponovo su u istupima koje su tamo imali potvrdili duboke podjele koje vladaju u BiH, iznoseći pred dužnosnicima država-članica Alijanse potpuno oprečne ocjene o uzrocima sadašnje krize u BiH, prenosi HINA.
U sklopu višednevnog zasjedanja parlamentarne skupštine NATO-a upriličeno je i obilježavanje 30. obljetnice sporazuma kojim je nakon pregovora vođenih upravo u Daytonu okončan troipolgodišnji rat u BiH a sada se ta zemlja suočava s krizom bez presedana koja traje već mjesecima.
U govorima koje su održali na svečanoj večeri koja je tim povodom organizirana u nedjelju, sadašnja predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i član Predsjedništva Željko Komšić o uzrocima krize su govorili kao da dolaze iz različitih država.
Cvijanović napala Schmidta i dodvoravala se Trumpovoj administraciji
Cvijanović je ovaj istup iskoristila kako bi se obrušila na cjelokupan dosadašnji angažman međunarodne zajednice u BiH, a posebice na sadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Njena je ocjena kako je u proteklih 30 godina BiH tretirana kao “radikalni projekt izgradnje države”, a da je taj eksperimentalni pristup vodio zemlju iz jedne krize u drugu jer su gotovo sve strane intervencije izvršene bez pregovora.
Posebno je oštro kritizirala Schmidta kojega je zbog izmjena kaznenog zakona, a za čije nepoštovanje te odluke je osuđen predsjednik RS-a Srba Milorad Dodik, nazvala “neimenovanim birokratom”.
Cvijanović, koja je kao i Dodik pod američkim sankcijama, u govoru se pokušala dodvoriti Trumpovoj administraciji uz tvrdnju kako je ono što ona promovira protivno modelu izgradnje države kakav je bio na pozornici u protekla tri desetljeća.
– Vjerujem da će nam njegova administracija pomoći spasiti demokraciju u BiH, kazala je Cvijanović.
Zaključila je kako je mir bio moguć 1995. godine “jer su sve strane bile uvažene i saslušane” pa mir 2025. godine zahtijeva isti pristup no pri tom je ignorirala činjenicu da je Slobodan Milošević na Daytonski sporazum pristao tek nakon što je njegova vojna sila ‘de facto’ poražena nakon zračnih udara NATO-a na vojsku bosanskih Srba kojima su stvorene pretpostavke za oslobodilačke operacije Hrvatske vojske, HVO-a i Armije BiH.
Komšić o presudama Europskog suda za ljudska prava
Željko Komšić u Daytonu je održao potpuno drukčiji i znatno kraći govor u kojemu je istaknuo kako je došlo vrijeme postaviti pitanje može li se sada krenuti dalje od Daytonskog sporazuma. Pojasnio je kako pri tom misli prije svega na pitanje ljudskih prava, odnosno vladavinu prava.
– Činjenica je, višestruko utvrđena na Sudu za ljudska prava u Strasborgu, da Bosna i Hercegovina diskriminira svoje građane na identitetskim pitanjiama i krši ljudska prava svojih ljudi, kazao je uz konstataciju kako je najvažnije otkloniti upravo te anomalije.
Bećirović: Iz RS-a opasne prijetnje oružjem
Treći član Predsjedništva BiH Deni Bećirović odvojeno je pak u Daytonu u razgovoru s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom inzistirao na tezi kako je došlo do eskalacije napada na ustavni poredak BiH od strane vlasti entiteta RS.
Posebno je upozorio na opasne prijetnje oružanom silom državnim agencijama, priopćeno je iz njegova ureda. Bećirović je Rutteu prenio kako je to prijetnja miru u cijeloj regiji.
Plenković: “Zapadni Balkan ključan za dugotrajan mir u Europi
Zapadni Balkan je ključan za dugotrajan mir u Europi i snagu NATO saveza, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u Daytonu u nedjelju, u povodu 30. obljetnice Daytonskog sporazuma, dodajući da Hrvatska podržava euroatlantske težnje Bosne i Hercegovine.
– Zapadni Balkan nije periferno pitanje. On je ključan za dugoročni mir Europe i snagu našeg transatlantskog saveza, poručio je Plenković na prijemu “Obnovljeni fokus na mir i prosperitet na Balkanu”.
Premijer sudjeluje na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu, gdje je prije 30 godina potpisan sporazum kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini.
– Unatoč činjenici što je prošlo 30 godina, sjećanje na brutalan rat, ljudske patnje i razaranje, a naročito u BiH, i dalje je živo, rekao je premijer.
Kazao je da je Hrvatska, jedna od potpisnica Sporazuma, “ponosna na konstruktivnu i krucijalnu ulogu” koju je imala u okončanju tog rata.
– A stajala je uz BiH u njenim najmračnijim trenucima, pružajući sklonište za izbjeglice, održavajući humanitarne koridore otvorenima i konačno, izvođenjem odlučujućih vojnih operacija koje su pripremile put prema miru, rekao je Plenković. Dodao je da se ta solidarnost i danas nastavlja te da je Hrvatska i dalje jedan od najpouzdanijih partnera BiH, podržavajući njene euroatlantske težnje i zagovarajući reforme, dijalog i jednaka prava za sve njene konstitutivne narode.
Naglasio je da prava Hrvata nikada ne smiju ovisiti samo o “demografskim podacima” jer je Bosna i Hercegovina njihova domovina, koju su “branili, izgradili i doprinijeli njenoj budućnost”.
– Hrvatska pak ima moralnu dužnost i strateški interes da osigura da Hrvati u BiH uživaju jednaka prava, a ne specijalne privilegije, istaknuo je.
Dodao je da Hrvatska nastavlja zagovarati uključiv dijalog i kompromis unutar Bosne i Hercegovine kako bi ona mogla potpuno ostvariti svoj potencijal kao “stabilna, demokratska i prosperitetna država”.
– I kao i 1990-ih, ponudit ćemo tu istu podršku drugim zemljama u jugoistočnoj Europi na njihovom putu prema stabilnosti, prosperitetu i integraciji u transatlantsku zajednicu, poručio je.
Bosna i Hercegovina je uz Srbiju i Kosovo, jedina zemlja zapadnog Balkana koja nije članica NATO saveza.