Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro potpisao je zakon o zabrani borbi s bikovima u toj južnoameričkoj zemlji.
Protivnici osuđuju patnju i ubijanje životinja na ovaj način. Smatraju kako se radi o zlostavljanju nedužnih stvorenja zbog zabave.
“Ne možemo reći svijetu da je ubijanje živih i svjesnih bića radi zabave kultura”, rekao je Petro u ponedjeljak na ceremoniji kojoj su nazočile stotine aktivista za prava životinja u areni za borbe s bikovima u Bogoti. Dodao je da bi uništavanje prirode značilo kraj čovječanstva.
“Priroda ima prava koja su neovisna o nama i ta se prava moraju poštivati”, rekao je.
Arena za borbe s bikovima postat će pozornica za “kulturu, sport i život, a ne smrt”, rekao je predsjednik. Zemlja sada ima rok od tri godine da arene pretvori u središta kulture i umjetnosti.
Matadore, radnike koji su zarađivali za život na borbama s bikovima trebat će prekvalificirati, rekao je Petro.
Zakon nazvan “No más olé”, što znači da nema više oléa – navijanja koje se koristi tijekom borbi s bikovima, usvojio je Kongres povijesnom odlukom krajem svibnja.
Borbe s bikovima tradicija su u Kolumbiji još od španjolskog kolonijalnog razdoblja. Aktivisti za prava životinja posljednjih su godina više puta prosvjedovali protiv njih.
Kolumbija je bila jedna od osam zemalja koje dopuštaju borbe s bikovima kao legalnu aktivnost, uz Španjolsku, Portugal, Francusku, Ekvador, Meksiko, Peru i Venezuelu.
Španjolska na istom putu
Čini se da je na ovom putu i Španjolska. Početkom svibnja ukinula je godišnju nagradu za borbu s bikovima što je izazvalo nezadovoljstvo konzervativaca koji se zalažu za očuvanje ove stoljetne tradicije koju smatraju oblikom umjetnosti, ali koja izaziva sve veću zabrinutost za dobrobit životinja.
Borba s bikom – u kojoj matador u sjajnoj odjeći obično na kraju ubije životinju – za jedne je kulturna tradicija koju treba očuvati, a za druge okrutni ritual kojem nema mjesta u suvremenom društvu. Ministarstvo kulture priopćilo je da je svoju odluku o ukidanju nagrade utemeljilo na “novoj društvenoj i kulturnoj stvarnosti u Španjolskoj” gdje je porasla zabrinutost zbog dobrobiti životinja, a posjećenost većine arena u kojima se održavaju ovakvi događaji opala, pisao je svojedobno list Majorca Daily Bulletin.
U Španjolskoj su prosječni ljubitelji ovavkih manifestacija postali stariji, a njihov broj je pao za trećinu između 2010. i 2023.
“Mislim da je to osjećaj većine Španjolaca koji sve manje razumiju zašto se u našoj zemlji prakticira mučenje životinja, a još manje zašto se nagrađuje javnim novcem”, napisao je španjoslski ministar kulture Ernest Urtasun na društvenoj mreži X.
Nacionalna nagrada dolazila je u obliku 30.000 eura i dodjeljivala se slavnim toreadorima ili kulturnim udrugama povezanim s tradicijom borbe s bikovima. Sve je više protivnika i u južnoj Francuskoj, gdje se ovaj običaj proširio u 19. stoljeću.
/Desk/