Iz godine u godinu na svojoj koži osjećamo klimatske promjene koje nas pogađaju. Ljeta su sve toplija i duža, prave jeseni i proljeća kao da nema, razina mora se podiže te izumiru dijelovi ekosustava. Što nas čeka u budućnosti pojasnio Ivica Vilibić, znanstvenik iz Laboratorija za fiziku mora sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo na predavanju “Klimatske promjene: Što se to događa s Jadranskim morem?”, piše Slobodna Dalmacija.
– Na Jadranu će doći do promjene odnosno pojačane insolacije, temperature će rasti pogotovo u ljetnim mjesecima, što već osjetimo iz godine u godinu, ljeto nam je sve duže. U povijesti mjerenja, deset najtoplijih godina izmjereno je u zadnjih 20 godina.
Usrednjeni regionalni modeli za 2100. godinu daju porast temperature zraka na Jadranu od oko četiri stupnja zimi i pet stupnjeva ljeti, objasnio je Vilibić, dodajući kako se i režim oborina mijenja te dolazi do smanjenja oborina u ljeto i jesen, a porast u zimskom razdoblju. Smanjenje oborina i povišenje temperature povećavaju rizike od požara, a u cijelom hrvatskom obalnom području indeks opasnosti od požara raste. Klimatske promjene utječu i na turizam pa tako se već sada osjeti kako povećanje prosječne temperature mora ljeti produljuje i turističku sezonu.
– Porast temperature mora utječe i na morski ekosustav. Dolaze nove ribe u Jadran, a neke autohtone nestaju, što zbog klimatskih promjena, ali i zbog izlova, kazao je Vilibić. – Problem je porast razine mora, a u budućnosti se na globalnoj razini predviđa porast od 40 do 120 centimetara za 100 godina. Dio dalmatinskih gradova već sada je ugrožen. Najstariji dio Šibenika, Dolac već sada redovito poplavi, kao i dio Trogira, riva u Starom gradu na Hvaru, a evo nedavno je i poplavila cijela plaža u Omišu kao i Dioklecijanovi podrumi, naveo je Vilibić. Objašnjava kako će to u budućnosti ići na gore, a najugroženije područje u Hrvatskoj je delta Neretve. – Dugoročno gledano, na vremenskoj skali od stotinjak ili više godina, “prvi red do mora” u Dalmaciji će se morati iseliti. Do tada će biti moguće dijelom štititi tu obalu, no ulaganja u zaštitu će morati biti značajna – istaknuo je.
Prije desetak dana u dubrovačkom akvatoriju pokraj otočića Sveti Andrija izmjeren je najviši val na Jadranu otkad je mjerenja – 10,87 metara, a Vilibić objašnjava kako procjene za stotinjak godina predviđaju da će se u sjevernom pa i južnom Jadranu popeti i do 13 metara. – Nisu svi dalmatinski gradovi isti, ali činjenica je da je došlo do porasta razine mora u odnosu kada su oni izgrađeni, tako da je neminovno da se suočavamo s poplavama na nekim dijelovima dalmatinske obale – zaključio je Vilibić.
/Republikainfo.com/