Srbi na sjeveru Kosova su nastavili davati ostavke u institucijama Kosova, a prisustvo na sjeveru Kosova je pojačao EULEX. Generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, pozvao je telefonom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i prenio mu da sesve strane trebaju suzdržati od koraka koji bi izazvali eskalaciju, odnosno od jednostranih poteza koji bi ugrozili mir i stabilnost. Kako je priopćeno iz Predsjedništva, Vučić mu je poručio kako Srbija nastoji održati mir i kako će tome ostati posvećena.
Zastupnici Srpske liste vratili su mandate skupštini Kosova, a administracija i službeno prihvatila primopredaju. Njihova imena su vrlo brzo izbrisana sa službene web stranice ove institucije, javlja .N1 Srbije.
Istovremeno policajci iz srpske zajednice za regiju sjever razdužuju opremu, a mediji prenose da na ulicama sjeverne Mitrovice nije bilo policije.
„Naše kolege Albanci su preuzele naše predmete koji su hitne prirode i mislim da u ovom trenutku oni imaju veliki problem kako će sve to organizirati“, rekla je Ljiljana Stevanović, predsjednica Osnovnog suda u Mitrovici.
„Sad čekamo samo način kako ćemo se razdužiti s predmetima s opremom koju smo zadužili i uredima. Mogu samo govoriti u svoje ime, više se ne vraćam, a ostalo prepuštam političarima“, Nikola Kabašić, član sudskog vijeća u Prištini.
Pitanje je što slijedi? Za sada odgovor nitko ne nudi. Predsjednik Srbije tvrdi kako je Srbe bar 20 puta zaustavio u namjeri napuštanja institucija i ponavlja da su zahtjevi povlačenja odluke o automobilskim oznakama i formiranje Zajednice srpskih općina.
„I da ovaj povuče odluku o oznakama, znaju oni da se to neće dogoditi“, rekao je Vučić.
Na pitanje što je ‘korak B’, kaže: “Nema koraka B”.
„Mogu vam kazati šta su posljedice i kako to može izgledati. Pošto ja ne mislim da je Amerikancima stalo do sukoba, naprotiv“, kazao je.
EULEX je rasporedio dodatne patrole na sjeveru Kosova ali pojašnjavaju da nisu preuzeli policijske odgovornosti kako se u medijima nagađa. Na ovu misiju kao i na KFOR računa Beograd u očuvanju reda i mira.
„Ako budu mislili da će Albanci doći uređivati život na sjeveru, a na to nemaju pravo ni po Briselskom sporazumu niti po volji naroda, plašim se da će to voditi u katastrofu“, upozorio je predsednik Srbije.
Iz oporbenih stranaka koje su bile kritične prema Briselskom sporazumu iz 2013. godine sada poručuju da je taj dogovor mrtav.
Zastupnik u Skupštini Srbije Slaviša Ristić podržava izlazak iz institucija Kosova.
„Bojim se da je malo kasno došao jer mnoge probleme danas ne bismo imali da je ta poruka na vrijeme pokrenuta. Nažalost, došli smo u situaciju kada je to jedino sredstvo ostalo s kojim Srbi imaju nekakvu šansu u pokušaju stvaranja nekih novih uvjeta za znatno ozbiljnije razgovore i pregovore“, rekao je Ristić.
Kada će strane sjesti za pregovarački stol nije poznato, a odgovor ne daju ni oni koji procesom posreduju.
„Jasna je obveza Kosova da odmah uspostavi ili odmah poduzme korake za uspostavljanje zajednice srpskih općina. Ovo je obvezujuća zakonska obveza Kosova i kontinuirani neuspjeh njenog ispunjavanja, ne samo da potkopava princip vladavine prava, već šteti reputaciji i kredibilitetu Kosova“, poručio je Peter Stano, portparol Europske unije, navodeći i kako je na objema stranama ispunjenje obveza koje su proistekle iz Briselskog sporazuma.
Za to vreme sve je više nesporazuma na relaciji Beograd-Priština, a na sjeveru Kosova neizvjesnost kao stalni način života.
Reporterka N1 Zana Cimili također izvješćuje kako se ostavke se od ponedjeljka ujutro podnose u Osnovnom sudu u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, a policajci razdužuju svoju opremu i oružje. Deset zastupnika Srpske liste u Skupštini Kosova jutros je vratilo mandate, a iz Tajništva Skupštne potvrđeno je da su mandate vratili svi zastupnici Srpske liste uz obrazloženje da mandat vraćaju iz moralnih i osobnih razloga.
Danas je zasijedala Vlada Kosova te da su nakon toga govorili premijer Albin Kurti i ministar unutarnjih poslova Kosova Đeljalj Svećlja.
Kurti je, upitan o zahtjevu za formiranje zajednice srpskih općina, što je i razlog zbog čega su Srbi napustili insitutcije na Kosovu, kratko odgovorio da na “tu temu odgovora posljednjih devet godina” te da “nema novih odgovora”.
Naglasio je i to da “ovo što se sada događa uglavnom objašnjava pokušajem Beograda da, kako je rekao, “zakamuflira odbijanje njemačko-francuskog prijedloga” i kako se “ne radi ni o jednoj drugoj temi poput registarskih oznaka ili zajednici srpskih općina”.
Kurti je prvi put izjavio da Kosovo, u principu, nije protiv prijedloga koji dolazi iz Pariza i Berlina te da je “Srbija zainteresirana za sabotiranje dijaloga i svakog dogovora i tako je izabrala put suradnje s kriminalnim strukturama na sjeveru Kosova”.
“Srbi na Kosovu u opasnosti od Beograda čije su kuće i automobili spaljeni. Srbi dobro znaju i da nitko ne sumnja u Albance kada se radi o takvim incidentima, pogotovo na sjeveru Kosova”, rekao je.
Vladini dužnosnici istaknuli su da Srbija preko Srpske liste nastoji stvoriti novu realnost, ističe se da situacija na sjeveru nije ništa novo i da je to samo nastavak destruktivne politike Srbije u odnosu na Kosovo.
S druge strane, iz oporbe smatraju da Kurtijeva vlada mora uzeti u obzir politička i ekonomska događanja u regiji i šire i dodatno ojačati podršku saveznika. Ima i onih koji oštro kritiziraju Kurtija navodeći da on pomaže Srbiji kako bi francusko-njemački scenarij bio neuspješan.
Da trenutne tenzije na sjeveru Kosova imaju pozadinu smatraju i mnogi stručnjaci, navodeći da je Srbija uvijek tražila izgovore od razdvajanja sjevera od Kosova, prenosi N1.
/Desk/