Kada se uzmu u obzir najave HSBC-a, Barclaysa, Societe Generalea, Citigroupe i Deutsche Banke ta brojka penje se na gotovo 30.000 radnih mjesta što je skoro šest posto ukupne globalne radne snage u ovom sektoru.
Kako prenosi Financial Times, rukovoditelji banaka pod sve su većim pritiscima ulagača koji od njih zahtijevaju smanjenje troškova kako bi se očuvao profit sektora.
Otkako su u studenom dugoročne američke kamatne stope počele padati, KBW dionički indeks koji okuplja američki bankarski sektor pao je za pet posto, dok je S&P 500 porastao za šest posto. S druge pak strane, Stoxx indeks koji pokriva europske banke od studenog prošle godine pao je za čak 16 posto.
Iako se razlozi naglog smanjenja broja zaposlenika razlikuju od banke do banke, postoje indikacije da su upravo negativna kamatna kretanja nekada moćni sektor prisilila na drastične mjere štednje.
– Jasno je da su izgledi za prihod od investicijskog bankarstva sve stroži. U poslovnom okruženju u kojem vlada nulta ili negativna stopa čak ni investicijske banke ne mogu ostvariti zaradu – istaknuo je Andrew Lowe, analitičar Berenberg banke.
Automatizirano trgovanje, pasivne strategije ulaganja kao i sve oprezniji potezi najvećih igrača, odnijeli su velik dio dobiti od trgovanja dionicama. Primjerice, samo u 2018. godini ukupni prihod od prometa s fiksnim priljevima, valutama i robnim proizvodima kod desetak najboljih svjetskih pali su na razinu iz 2006. Investicijske bake tako su postale suočene s novom, njima do sada nepoznatom strukturom svojih profita gdje su velike baze, te brzi računalni sustavi zamijenili ljudski rad.
Inače, početkom ovog mjeseca Barclays je najavila otpuštanje 3.000 radnika, što je gotovo četiri posto ukupne radne snage, dok su nekoliko dana kasnije iz HSBC-a najavili rezanje gotovo 5.000 mjesta. Citigroup banka je pak prošlog mjeseca najavila smanjenje stotinjak zaposlenika, dok je s najvećim rezovima krenula Deutsche bank koja planira otpustiti gotovo 18.000 zaposlenika.
(Izvor: Novac.hr)