Hrvatska prednjači u regiji prema ukupnom iznosu bankovnih depozita stanovništva, dok usporedba po broju stanovnika pokazuje znatne razlike među državama. U Bosni i Hercegovini depoziti građana snažno rastu, a najveći dio novca nalazi se na računima kojima se može slobodno raspolagati.
Ukupni depoziti domaćih sektora u Bosni i Hercegovini krajem kolovoza 2026. godine dosegnuli su 40,9 milijardi konvertibilnih maraka (KM). U odnosu na mjesec ranije povećani su za 467,5 milijuna KM, odnosno 1,2 posto, pokazuju podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH).
Najveći mjesečni rast depozita zabilježen je kod privatnih poduzeća, čiji su depoziti porasli za 387,9 milijuna KM ili 4,4 posto. Depoziti stanovništva povećani su za 137,6 milijuna KM, odnosno 0,7 posto, dok su depoziti nefinancijskih javnih poduzeća porasli za 6,3 milijuna KM ili 0,3 posto.
U ostalim domaćim sektorima zabilježen je rast od 63,5 milijuna KM, odnosno 2,8 posto. Suprotan trend zabilježen je kod državnih institucija, gdje su depoziti smanjeni za 127,6 milijuna KM ili 2,1 posto.
Depoziti u BiH porasli za gotovo pet milijardi KM u godinu dana
Na godišnjoj razini depoziti u Bosni i Hercegovini povećani su za 4,86 milijardi KM, uz stopu rasta od 13,5 posto. Time je nastavljen rast ukupnih depozita u bankarskom sustavu zemlje.
Najveći doprinos tom rastu dalo je stanovništvo. Depoziti građana tijekom 12 mjeseci povećani su za 2,42 milijarde KM, odnosno 12,9 posto u odnosu na godinu ranije.
Kada je riječ o strukturi štednje, najveći udio imaju transakcijski računi, koji čine 51,3 posto ukupnih depozita stanovništva. Depoziti po viđenju čine 19,4 posto, a oročeni depoziti 29,3 posto.
Transakcijski računi građana na godišnjoj su razini porasli za 16,5 posto, znatno brže od depozita po viđenju, čiji je rast iznosio 7,5 posto, i oročenih depozita, koji su porasli za 10,6 posto.
Podaci pokazuju da je gotovo 30 posto depozita stanovništva oročeno, dok se 70,7 posto nalazi na računima s kojih je novac moguće relativno brzo povući ili upotrijebiti.
Rast depozita zabilježen je i u drugim sektorima. Depoziti privatnih poduzeća povećani su za 1,02 milijarde KM ili 12,3 posto, dok su depoziti državnih institucija porasli za 1,05 milijardi KM, odnosno 20,8 posto. Depoziti nefinancijskih javnih poduzeća povećani su za 100 milijuna KM ili 5,3 posto, a ostalih domaćih sektora za 275,4 milijuna KM, odnosno 13,4 posto.
Hrvatska ima najveći iznos depozita stanovništva
Među promatranim zemljama regije Hrvatska ima najveći ukupni iznos depozita građana.
Krajem srpnja 2026. depoziti hrvatskih kućanstava iznosili su gotovo 43,7 milijardi eura, što je činilo 65,1 posto ukupnih depozita.
Iako ukupni depoziti stanovništva rastu, oročena štednja bilježi pad. Oročeni depoziti građana iznosili su gotovo 10 milijardi eura, što je 4,1 posto manje nego u srpnju 2025. godine. Na mjesečnoj razini smanjeni su za 0,2 posto.
Udio oročenih depozita u ukupnim depozitima hrvatskih kućanstava iznosio je približno 23 posto, što je i dalje manje od vrhunca od 29,2 posto zabilježenog sredinom 2024. godine.
Prema podacima Narodne banke Srbije, građani Srbije 28. kolovoza imali su u bankama 26,06 milijardi eura. Taj iznos obuhvaća sredstva na tekućim računima i oročene depozite.
U Crnoj Gori ukupni bankovni depoziti krajem srpnja 2026. iznosili su 6,21 milijardu eura. Na godišnjoj razini porasli su za 5,44 posto, a u odnosu na prethodni mjesec za 2,56 posto.
U Crnoj Gori dominiraju depoziti po viđenju
Prema podacima za Crnu Goru, depoziti po viđenju činili su 84,96 posto ukupnih bankovnih depozita, dok su oročeni depoziti imali udio od 14,79 posto. Preostalih 0,25 posto odnosilo se na sredstva na escrow računima.
Među oročenim depozitima najveći udio imali su oni s rokom dospijeća od jedne do tri godine, s udjelom od 40,87 posto, te depoziti oročeni na razdoblje od tri mjeseca do jedne godine, koji su činili 39,32 posto.
Depoziti stanovništva u Crnoj Gori krajem srpnja iznosili su približno 2,58 milijardi eura, odnosno 13,88 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. Na mjesečnoj razini porasli su za tri posto.
Oročena štednja građana činila je 16,61 posto njihovih ukupnih depozita, dok se čak 83,39 posto nalazilo u depozitima po viđenju.
Koliko depozita dolazi na jednog stanovnika?
Usporedba ukupnih depozita s brojem stanovnika pokazuje sljedeće približne iznose po stanovniku:
- Hrvatska: oko 11.300 eura
- Srbija: oko 4.000 eura
- Crna Gora: oko 4.100 eura
- Bosna i Hercegovina: oko 3.400 eura
Hrvatska tako ima uvjerljivo najveći iznos depozita po stanovniku među promatranim zemljama, dok su iznosi u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini znatno niži i međusobno bliži.
Ipak, važno je naglasiti da su depoziti građana neravnomjerno raspoređeni. Prosjek po stanovniku ne znači da svaki građanin u određenoj zemlji na bankovnom računu ima navedeni iznos. Dio ukupne štednje pripada građanima s većim financijskim mogućnostima, dok drugi imaju znatno manje ušteđevine ili ih uopće nemaju.
Građani BiH više se oslanjaju na oročenu štednju nego građani Crne Gore
Usporedba Bosne i Hercegovine i Crne Gore, dviju zemalja s relativno malim brojem stanovnika, pokazuje razlike u načinu na koji građani drže svoj novac u bankama.
U Crnoj Gori je krajem srpnja 2026. samo 16,61 posto depozita stanovništva bilo oročeno, dok se 83,39 posto nalazilo u depozitima po viđenju.
U Bosni i Hercegovini udio oročenih depozita stanovništva iznosio je 29,3 posto.
To znači da građani BiH imaju veći udio oročene štednje u ukupnim depozitima nego građani Crne Gore. Istodobno, u obje zemlje velik dio novca ostaje na računima koji omogućuju brži pristup sredstvima.
Podaci pokazuju da bankovni depoziti u regiji nastavljaju rasti, ali i da među državama postoje značajne razlike u ukupnom iznosu štednje, depozitima po stanovniku i sklonosti građana oročavanju novca.