Kodnog imena Objekt 505, odnosno podzemni aerodromu Željava kod Bihaća među teoretičarima zavjera ne prestaje biti popularna tema. Vojni div s tunelima od 3500 metara dužine, širokima 20 i visokima osam metara najveći je podzemni aerodrom na Balkanu. Izgradnja je krenula 1955., da bi 1968. kreacija Dragoslava Sobotke bila spremna za Jugoslaviju.
Za najskuplji jugoslavenski projekt izdvojene su milijarde dolara kako bi mogao primiti čak 120 zrakoplova s posadama i kompletnim arsenalom naoružanja, kao i ogromne zalihe goriva, hrane, lijekova i svega što je bilo potrebno za slučaj katastrofe. Uz vlastite izvore struje i vode, vojska bi mogla preživjeti mjesec dana u izolaciji od vanjskog svijeta. Vojna utvrda je konstruirana tako da može izdržati i atomsku bombu, piše Dnevnik.hr.
Željava se koristila i u vrijeme Domovinskog rata, nakon kojeg predstavlja samo gomilu betona okruženu minskim poljima. Početkom rata u susjednoj Bosni i Hercegovini JNA je odlučila uništiti podzemni kompleks i 1992. godine postavila 56 tona eksploziva. Bihać se zatresao, a grmljavina iz dubine Plješivice najavila kataklizmički prizor plamena i dima na horizontu.
Zanimanje za Željavu ne jenjava – znatiželju raspiruju opasni tuneli kojima prijeti urušavanje, puni otrovnih i radioaktivnih spojeva.
“Houston, we have a problem” slovenskog filmaša Žige Virca dodatno je potpirio misterije vezane za Željavu i jednu od najvećih teorija zavjere Hladnog rata i Jugoslavije.
Dokumentarac obrađuje temu o tome kako je Tito prodao jugoslavenski svemirski program Amerikancima te da su ga u najvećoj tajnosti razvijali u podzemlju aerodroma – da bi zatim poslali prvog čovjeka na Mjesec. Željava bi, prema toj teoriji, bila najveći skriveni svemirski centar u Europi.
NASA je odlučno demantirala priču i naglasila kako je apsurdno vjerovati u to da je tadašnji predsjednik John Kennedy od Jugoslavije kupio bilo što, a kamoli svemirski program.
Usprkos opasnostima od mina, otrovnih plinova i policije, Željava privlači avanturiste koji voze po pistama i ulaze u tunele, ali i migrante koji sanjaju o boljem životu. Ima li nade da postane kompleks za održavanje koncerata ili nekih drugih sadržaja, doznat ćemo jednom, u budućnosti.
/Republikainfo.com/