Četvrtak, 19. studenoga 2026.
No Result
View All Result
Republika
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
No Result
View All Result
Republika
No Result
View All Result

Nafta i kamate pritisnule svjetska tržišta: Pale cijene dionica na Wall Streetu i europskim burzama

04.10.2026
u Ekonomija
Vrijeme čitanja: 3 min.
0
SHARES
2
VIEWS
Share on Facebook
Share on Twitter

Cijene dionica na svjetskim burzama prošlog su tjedna uglavnom pale, pod pritiskom visokih cijena nafte i prinosa na obveznice te sve većih strahovanja od daljnjeg rasta kamatnih stopa. Ulagači posebno prate razvoj situacije na Bliskom istoku i stanje američkog tržišta rada.

Na Wall Streetu je prošlog tjedna Dow Jones indeks oslabio 1,3 posto, na 51.176 bodova, dok je S&P 500 pao 0,3 posto, na 7.722 boda. Nasdaq je, međutim, ostvario rast od 0,45 posto i tjedan završio na 27.190 bodova.

Cijene nafte i dalje visoke

Početak prošlog tjedna obilježila je zabrinutost zbog izostanka napretka u pregovorima između SAD-a i Irana o okončanju rata i ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za izvoz nafte s Bliskog istoka.

Neizvjesnost oko opskrbe energentima dovela je do snažnih oscilacija cijena nafte, koje su se zadržale na povišenim razinama. To je dodatno pojačalo strahovanja od ubrzavanja inflacije, ali i mogućnosti da središnje banke nastave podizati kamatne stope.

Prinosi na američke obveznice dosegnuli visoke razine

Rast očekivanja o dugotrajnijoj inflaciji potaknuo je i rast prinosa na dugoročne američke državne obveznice. Prinosi su dosegnuli najviše razine u posljednjih dvadesetak godina te su se popeli znatno iznad pet posto.

Takav razvoj događaja predstavlja dodatni pritisak na tržište dionica jer više kamatne stope povećavaju troškove financiranja i smanjuju privlačnost ulaganja u rizičniju imovinu.

Ipak, krajem tjedna tržišta su djelomično nadoknadila ranije gubitke. Potpredsjednik američke središnje banke Federal Reservea (Fed) Philip Jefferson poručio je da bi središnja banka trebala biti strpljiva prije donošenja odluke o novom povećanju kamatnih stopa.

Time su oslabjela očekivanja da će Fed već na sjednici krajem listopada ponovno povećati kamatne stope, nakon što ih je u rujnu podigao za 0,25 postotnih bodova.

Američko tržište rada šalje znakove usporavanja

Dodatni razlog za oprez među ulagačima bili su novi podaci s američkog tržišta rada. U rujnu je u SAD-u otvoreno samo 29.000 novih radnih mjesta, dok su analitičari očekivali njih oko 90.000.

Revidirani podaci pokazali su i da je tijekom prethodnih mjeseci otvoreno znatno manje radnih mjesta nego što je ranije bilo objavljeno.

Slabiji podaci o zapošljavanju povećali su očekivanja da Fed neće žuriti s novim povećanjem kamatnih stopa. Na tržištu se sada procjenjuje da je vjerojatnost povećanja kamatnih stopa na sjednici krajem listopada manja od 25 posto. Početkom prošlog tjedna ta je vjerojatnost iznosila gotovo 70 posto.

Tehnološki sektor među rijetkim dobitnicima

Unatoč pritiscima na tržišta, tehnološki sektor uspio je ostvariti rast. Posebno su dobro prošle dionice proizvođača čipova, potaknute nastavkom velikih ulaganja u infrastrukturu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije.

Rast tehnološkog sektora pomogao je Nasdaqu da prošli tjedan završi u pozitivnom području, za razliku od većine drugih vodećih američkih burzovnih indeksa.

Europske burze također u minusu

Negativan trend proširio se i na europske burze.

Londonski FTSE indeks prošlog je tjedna oslabio 2,2 posto, na 10.461 bod. Frankfurtski DAX pao je 0,7 posto, na 25.231 bod, dok je pariški CAC 40 izgubio 2,2 posto i završio na 7.897 bodova.

Kombinacija visokih cijena energije, povišenih prinosa na obveznice, geopolitičkih napetosti i neizvjesnosti oko buduće politike središnjih banaka tako i dalje predstavlja ozbiljan izazov za svjetska financijska tržišta.

Ulagači će u idućim tjednima posebnu pozornost posvetiti kretanju cijena nafte, novim podacima o inflaciji i zaposlenosti te signalima iz američkog Feda, koji bi mogli odrediti smjer tržišta do kraja godine.

Tags: burzecijeneEkonomijapad

Povezani postovi

Gospodarstvo EU-a raste brže od očekivanja, ali građane čeka dugotrajna inflacija
Ekonomija

Gospodarstvo EU-a raste brže od očekivanja, ali građane čeka dugotrajna inflacija

17.11.2026
Meta otpušta zaposlenike koji su nadzirali rizike privatnosti korisnika
Ekonomija

Italija kaznila Metu s 805 milijuna eura: Facebook bez jasne suglasnosti pristupao privatnim fotografijama korisnika

14.11.2026
Veliki globalni pad Microsoftovih usluga paralizirao tvrtke, škole i državne institucije diljem svijeta
Ekonomija

Veliki globalni pad Microsoftovih usluga paralizirao tvrtke, škole i državne institucije diljem svijeta

13.11.2026
Sljedeći post
Kamo s talogom od kave? Imamo odgovor!

BiH druga u svijetu po potrošnji kave po glavi stanovnika, a prvo mjesto iznenađuje

Kategorije

  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Kolumne
  • Promo
  • Samo dobre stvari
  • Scena
  • Svijet
  • Top teme
  • Vijesti
  • Zdravlje i Ljepota
  • Znanost i tehnologija
  • Impressum
  • Kontakt

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.

No Result
View All Result
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.