Europsko gospodarstvo pokazalo se otpornijim na energetski šok nego što se očekivalo, no to ne znači da su problemi iza Europe. Europska komisija u jesenskoj gospodarskoj prognozi predviđa rast gospodarstva Europske unije od 1,4 posto u 2026. godini, ali istodobno upozorava da će inflacija ostati povišena tijekom ove i sljedeće godine.
Prema prognozi objavljenoj u utorak, rast EU-a bit će veći od proljetnih očekivanja, kada je Komisija predviđala povećanje od 1,1 posto. Unatoč boljoj gospodarskoj aktivnosti, posljedice rata s Iranom i visokih cijena energije nastavljaju opterećivati kućanstva i poduzeća.
Komisija očekuje da će prosječna inflacija u EU-u ove godine iznositi 3,3 posto, a 2027. godine 3,2 posto. To je znatno više od ranije prognoziranih 2,4 posto za sljedeću godinu.
Izvoz potiče rast europskog gospodarstva
Jedan od glavnih pokretača gospodarskog rasta bio je izvoz. Europske kompanije ostvarile su dobre rezultate prodajom opreme za proizvodnju električne energije, sustava za hlađenje i tehnologije za proizvodnju čipova, posebno za potrebe AI podatkovnih centara i elektroenergetskih mreža diljem svijeta.
Za europodručje se ove godine predviđa rast od 1,2 posto, što je također više od proljetne prognoze od 0,9 posto.
„Europsko gospodarstvo u 2026. godini pokazuje bolje rezultate nego što se očekivalo. Ipak, to ne možemo uzimati zdravo za gotovo niti se možemo zadovoljiti samo otpornošću”, izjavio je europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis.
Energija i hrana nastavljaju podizati cijene
Unatoč boljem gospodarskom rastu, inflacija ostaje jedan od najvećih izazova za europske građane.
Prema preliminarnoj procjeni Eurostata, inflacija u europodručju u listopadu je dosegnula četiri posto, najvišu razinu u posljednje tri godine. Europska komisija očekuje da bi inflacija u EU-u mogla prijeći četiri posto oko prijelaza godine, a na ciljanu razinu od približno dva posto trebala bi se vratiti tek 2028. godine. Prognoza za tu godinu iznosi 2,3 posto.
Očekuje se postupno pojeftinjenje benzina i dizela tijekom sljedeće godine, ali računi za plin i električnu energiju mogli bi nastaviti rasti u narednim mjesecima. Razlog je spor prijenos viših veleprodajnih cijena na krajnje potrošače.
Dodatni pritisak dolazi iz prehrambenog sektora. Inflacija cijena hrane mogla bi porasti s nešto više od dva posto ove godine na približno tri posto u 2027. godini. Na to utječu ekstremne vrućine i suše koje su tijekom ljeta pogodile poljoprivredne prinose, kao i rast troškova gnojiva.
„Više cijene energije znače i veće troškove za kućanstva i poduzeća”, upozorio je Dombrovskis. Posebno su pogođena kućanstva s nižim prihodima, jer veći dio svojeg budžeta troše na hranu i energiju.
Komisija ipak upozorava da bi prognoza inflacije mogla biti previsoka. Cijene nafte i plina pale su za približno 20 posto nakon 29. listopada, datuma do kojeg su prikupljeni podaci za prognozu. Ako se taj trend nastavi, inflacija u 2027. mogla bi biti niža za oko 0,25 postotnih bodova.
Rastu proračunski deficiti i javni dug
Visoki troškovi energije i potreba za većim izdvajanjima za obranu dodatno opterećuju javne financije europskih država.
Zajednički proračunski deficit EU-a trebao bi porasti s 3,1 posto BDP-a prošle godine na 3,6 posto u 2026. godini. Na povećanje utječu veća izdvajanja za obranu, rast troškova kamata te državna potpora kućanstvima i poduzećima pogođenima visokim računima za energiju.
Troškovi kamata mogli bi do 2028. godine dosegnuti 2,4 posto gospodarske proizvodnje, što bi bila najviša razina u više od desetljeća. Istodobno se očekuje rast javnog duga EU-a s 82,6 posto BDP-a prošle godine na 85,6 posto do 2028. godine.
Dombrovskis je upozorio da se europske države nalaze u važnom trenutku za vođenje fiskalne politike te pozvao vlade na opreznije proračunsko planiranje i poštovanje fiskalnih pravila Europske unije.
Španjolska predvodi velike europske ekonomije
Među četiri najveća gospodarstva europodručja, Španjolska bi ove godine trebala ostvariti najviši rast, i to 2,6 posto.
Njemačkoj se predviđa rast od 1,3 posto, Italiji jedan posto, dok bi Francuska trebala zabilježiti znatno skromniji rast od 0,4 posto.
Francuska se suočava i s ozbiljnim pritiscima na javne financije. Njezin proračunski deficit trebao bi iznositi 5,5 posto BDP-a, dok bi nezaposlenost do 2028. mogla porasti na 9,8 posto.
Zaposlenost ostaje stabilna, ali plaće gube kupovnu moć
Unatoč gospodarskim izazovima, tržište rada u EU-u zasad pokazuje relativnu stabilnost. Očekuje se otvaranje oko 800.000 radnih mjesta tijekom ove godine, dok bi stopa nezaposlenosti trebala ostati nešto iznad šest posto, blizu povijesno najnižih razina.
Ipak, postoje znakovi pogoršanja položaja mladih na tržištu rada.
Dodatni problem predstavljaju plaće. Nakon uračunavanja inflacije, realne plaće trebale bi porasti za samo 0,6 posto ove i sljedeće godine, što je znatno manje od rasta od 1,7 posto zabilježenog 2025. godine.
U osam država članica, među kojima su Španjolska i Italija, radnici bi ove godine mogli zabilježiti pad realnih plaća. To znači da će, unatoč nominalnom povećanju primanja, njihova kupovna moć biti manja.
Pritisak na gospodarstvo dodatno povećavaju troškovi zaduživanja. Europska središnja banka ove je godine već dvaput podigla kamatne stope, a tržišta očekuju nova povećanja. Skuplji krediti mogu usporiti gradnju stanova i smanjiti potražnju za kreditima.
Oporavak postoji, ali svakodnevni troškovi ostaju problem
Jesenska prognoza Europske komisije pokazuje da europsko gospodarstvo zasad uspijeva izbjeći veće usporavanje unatoč energetskom šoku. Međutim, rast gospodarstva ne znači automatski i poboljšanje životnog standarda građana.
Visoki računi za energiju, skuplja hrana, slabašan rast realnih plaća i rastući troškovi zaduživanja i dalje će obilježavati europsko gospodarstvo.
Europa, dakle, raste nešto brže nego što se očekivalo, ali građani će na stvarno olakšanje u kućnim budžetima vjerojatno morati još pričekati.




