Najčešće se odlučuju da pomoć potraže u Ukrajini jednoj od rijetkih europskih zemalja u kojima je zamjensko majčinstvo zakonom dopušteno.
S druge strane nisu rijetke ni žene iz BiH koje na trenutačno najvećoj svjetskoj stranici za pronalazak surogat-majki findsurrogatemother.com nude da, uz novčanu naknadu, budu surogat majke.
Važno je napomenuti da u BiH ne postoji zakon o potpomognutoj oplodnji koji bi regulirao kako pitanje surogat majke, tako ni pitanje doniranja jajnih stanica ili stvaranje banke sperme čime bi se izbjegla ponovna stimulacija nakon neuspjelih pokušaja oplodnje, koja znatno ugrožava zdravlje žene i dovodi je u rizičnu grupu osoba koje mogu oboljeti od karcinoma dojke, jajnika ili tromboze.
Interes za surogat majke postoji
Iako je surogat majčinstvo u BiH zakonska nepoznanica, interes za ovakvu vrstu vantjelesne oplodnje sve je izraženiji, o čemu svjedoče i brojni zahtjevi koji su upućeni Centru za humanu reprodukciju i ginekološku endokrinologiju pri Županijskoj bolnici Zenica.
“Zahtjeva smo imali, i to nije zanemariv broj, ali je Etičko vijeće bolnice odbilo sve zahtjeve”, ističe u razgovoru za naš portal magistar znanosti i načelnik Centra prim. dr. Ermin Čehić.
Dodaje da je naša država jedina u regiji koja uopće nema zakon o liječenju neplodnosti.
‘’Prijedlogom zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, koji je nakon dvogodišnje javne rasprave, u lipnju prošle godine, povučen iz parlamentarne procedure u FBiH, jer nije dobio podršku, nije predviđeno surogat majčinstvo. Trenutačno je državni parlament, na inicijativu Gender centra, ponovno pokrenuo ovo pitanje, urađen je nacrt, surogat majčinstvo nije tretirano, ali ovo bi ipak bio dobar uvod u jednu bolju situaciju na ovom području. Također u razgovoru sa ministrom zdravstva u Vladi FBiH, dr. Vjekoslavom Mandićem mi je potvrđeno da će se raditi na izmjenama i donošenju zakona o MPO’’, pojašnjava dr. Čehić.
Dodaje i da se brojni parovi susreću sa neplodnošću i da bi surogat majčinstvo sigurno bilo jedno od mogućih rješenja u borbi za potomstvo, ali da bi u slučaju zakonske regulative trebalo izmjeniti cijeli set zakona.
Naime, jedan od problema surogat majčinstva je to što naš zakon sada predviđa da se majka nakon poroda odmah upiše u matičnu knjigu rođenih, tako da bi u ovom slučaju surogat majka bila upisana kao prava majka.
“U svjetu su poznati i slučajevi da nakon rođenja djeteta zamjenska majka ne želi dati djete, što je i najveći problem surogat majčinstva”, pojačnjava dr. Čehić. Ukoliko svim navedenim problemima dodamo socijalne i emocionalne kao i činjenicu da je za vjerske zajednice u našoj zemlji surogat majka, pored pravne, i velika moralna dilema zapravo vidimo koliko je ovo osjetljivo područje, sa kojim se nažalost nosi sve parova u našoj zemlji.
Neophodna dobra zakonska regulativa
I prim. mr. sci. dr. med. Senad Sarić, vlasnik mostarske Poliklinike Arbor Vitae također se slaže da je neophodno zakonski urediti područje medicinski potpomognute oplodnje između bračnih partnera.
‘’Surogatsvo i donorstvo je izuzetno kompleksan dio u okviru procesa vantjelesne oplodnje, te je o njemu moguće pričati tek nakon što implementacija zakona o vantjelesnoj oplodnji uopće kod nas u BiH i krene. Osobno i kao liječnik koji se već duži niz godina bavim problemom željene trudnoće, razumijem ovaj problem i uvijek bih dao svoju podršku da se napravi zakonska regulativa i kod nas tako da se roditeljstvo može ostvariti i na ovaj način’’, ističe dr Sarić.
Na pitanje bi li zakonska regulativa ovaj human gest pretvorila u unosan biznis, dr. Sarić kaže da je ovo područje u svakom slučaju neophodno urediti zakonskim aktima, kao i svesti mogućnost bilo kakvih zloupotreba na najmanju moguću razinu, a sve u svrhu pomoći parovima koji imaju problem sa postizanjem željene trudnoće.
Surogat majke uskoro u Srbiji
Po rješavanju ovoga pitanja u regiji je najdalje otišla Srbija.
Naime, Nacrt Građanskog zakonika, koji je trenutačno na javnoj raspravi, predviđa mogućnost uvođenja brojnih nereguliranih prava i obaveza u srpsko pravosuđe kao što je surogat materinstvo, ali i druge tabu teme poput eutanazije i istopolnih zajednica.
Ukoliko se zakon usvoji i surogat materinstvo, odnosno rađanje za drugog, bude pravno regulirano, ugovorom bi se uređivali odnosi između majke koja će nositi i roditi djete za – drugu ženu i njenog supružnika, ili izvanbračnih partnera koji će preuzeti dijete poslije rođenja. Taj ugovor bi pored ostalog regulirao i visinu naknade razumnih troškova izazvanih nošenjem i rađanjem za drugog, koje bi se dozvolilo samo ukoliko žena ne može da začne prirodnim putem. Predviđena je i mogućnost zaključenja ugovora surogat majke sa ženom koja živi sama, ako postoje naročito opravdani razlozi za to i ako sud utvrdi postojanje tih opravdanih razloga.
Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, Armenija, Cipar, Indija, Južnoafrička republika, neke savezne države SAD-a, neke su od zemalja u kojima je surogat majčinstvo dopušteno, dok je zakonom zabranjeno u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Švicarskoj, Austriji, Norveškoj, Švedskoj, Islandu, Estoniji, Turskoj, Pakistanu, Kini, Japanu, nekim državama SAD-a i drugdje. (T.Čalić/republikainfo.com)