Dok je politička kriza u Bosni i Hercegovini u središtu rasprava u parlamentima EU-a i SAD-a, a posjete međunarodnih dužnosnika u cilju pomoći u postizanju dogovora oko prevladavanja krize i reforme Izbornog zakona još više hrane ionako beskonačan ego tzv. bh. lidera, mladi s cjelokupnim obiteljima iz BiH ubrzano iseljavaju.
Oni što ostaju, ili se bore za puko preživljavanje ili gladuju.
Narod, glasačko tijelo domaćih ‘lidera’, iz godine u godinu drastično se smanjuje, majke i očevi ispraćaju djecu u nadi da će pronaći bolje živote u razvijenim, zapadnim zemljama dok je jedino što “cvjeta” u BiH – korupcija i siromaštvo. Krucijalna pitanja koje vodeći stranački predsjednici svakodnevno naglašavaju, poput reforme Izbornog zakona, prijenosa nadležnosti i povlačenja kojekakvih odluka, osamostaljenju entiteta, diskriminacije, kao i tobožnjom borbom za “cjelovitu državu”, većini žitelja BiH ne predstavlja apsolutno ništa.
U BiH na sceni nije “puzajući državni udar”, već agresivni napad na životnu egzistenciju većine bh. žitelja koji i u 21. stoljeću trpe siromaštvo kao diskriminaciju. I to nije isprazna floskula, to potvrđuju goli, neumoljivi i drastični statistički podatci zemlje gdje se od mirovine s ljudskim dostojanstvom može živjeti tek nekoliko dana. Ostatak mjeseca preživljavaju s – pasjim dostojanstvom.
Skoro trećina bh građana u siromaštvu
Znanstveni rad, prof.dr. Brace Kovačevića, redovitog profesora Fakulteta politićkih znanosti, Sveučilišta u Banja Luci, u kojem analizira socijalno-ekonomske sliku BiH, najsiromašnije države u Europi koja je i jedna od najsiromašnijih u svijetu, alarm je na koji nitko ne reagira.
Prema objedinjenim podatcima u ovom znanstvenom radu, u 2000. godini u BiH je bilo oko 15% siromašnih. Godinu dana prije poznate recesije, 2007. godine u BiH bilo 18,2% siromašnih, tj. oko 600.000 osoba. U 2011. godini je siromaštvo obuhvatilo oko milijun građana, tj. oko 25% stanovništva. Prema podacima Svjetske banke, u 2013. godini oko 48% stanovništva živi na granici siromaštva, a 18,5% ispod linije kritičnog siromaštva.
U 2014. godini oko 18% stanovništva živi ispod granice kritičnog siromaštva, dok se 48% nalazi na rubu siromaštva i socijalne isključenosti. U 2016. godini u BiH oko 600.000 ljudi živi u siromaštvu, s potrošnjom od 3 KM do 5 KM dnevno. U 2017. godini je socijalno stanje gore i od afričkog prosjeka, tako da se pokazalo da je količina siromaštva u BiH zastrašujuća. U 2011. godini BiH je ispod linije apsolutnog siromaštva živjelo 23,4% stanovništva, dok je u 2015. to iznosilo 27%, odnosno oko 900.000 osoba, stoji u ovoj analizi. Nedvojbeno je da je ovaj broj sada, u vrijeme pandemije i poskupljenja cijene hrane, viši od milijun. Koji je to omjer nije teško izračunati s obzirom da je u BiH, po popisu iz 2013. godine živjelo 3,531 milijuna stanovnika.
Stanovnici BiH imaju gotovo najmanji životni standard u Europi. Istraživanja Svjetske banke iz 2016. godine, pokazala su da je Bosna i Hercegovina bila na petom mjestu najsiromašnijih država Europe. Siromaštvo u BiH ne obuhvaća samo nezaposlene i raseljene osobe, invalide i obitelji poginulih u ratu, koji zajedno čine nešto manje od polovice siromašnih, nego i zaposlene, jer jedna plaća nije dovoljna da se kućanstvo zadrži iznad razine siromaštva. A o prosječna mirovina pogotovo.
Dramatično iseljavanje
“Zbog izrazito velike razine siromaštva, nezaposlenosti i socijalne isključenosti, nedostatka investicija i zapošljavanja, BiH je postala socijalno bure baruta, siromašna i zadužena država. U BiH su sve veće socijalne razlike: na jednoj strani su ekstremno i ultra bogati, a na drugoj su ekstremno siromašni, odnosno ultrasiromašni. Sve je veće raslojavanje, tako da je na jednoj strani prisutan ogroman pad životnog standarda, dok se na drugoj strani nalazi bogat i luksuzan život”, navodi prof. Kovačević u svojoj analizi.
Ističe kako su male plaće, neredovite isplate plaća, rad na crno, značajni elementi za odlazak radne snage iz BiH, a posebno reproduktivno sposobnih mladih osoba. Stanje je vrlo teško jer se nova radna mjesta otvaraju u nedovoljnom broju, a povećan odlazak ljudi smanjuje potencijal njene ekonomije, navodi se.
Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH i Unije za održivi povratak i integracije BiH, od 2013. do 2019. godine BiH je napustilo 530.000 stanovnika. Također, u prvih šest mjeseci ove godine BiH je napustilo nevjerojatnih 85.000 osoba i taj trend se ne smanjuje. Teško je i ocijeniti koji dramatičan kraj očekuje BiH ovakvim tempom iseljavanja mladih, obrazovanih i radno sposobnih ljudi.
Nezaposlenost – na zavodima najviše najobrazovanijih
Prema podacima Agencije za statitstiku BiH u kolovozu 2021. godine broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 392.551. Broj registriranih nezaposlenih osoba se u odnosu na srpanj 2021. godine smanjio za 0,7%. U usporedbi s kolovozom 2020. godine broj registriranih nezaposlenih se smanjio za 8,2%. Ali, tu nije riječ o “nadljudskim” naporima države, već o turističkoj sezoni i, ne zaboravimo onom broju od 85.000 osoba koje su napustile BiH do tog perioda.
Ako se promatraju registrirani nezaposleni po kvalifikacijskoj strukturi uočava se da je najveći broj nezaposlenih osoba s VKV i KV kvalifikacijom (124.500), potom osobe sa srednjom stručnom spremom (112. 541) i nekvalificirane osobe (104.670). A upravo najobrazovaniji su vrlo tražena radna snaga u zapadnim zemljama.
Plaće i potrošačka korpica
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za mjesec listopad 2021. godine iznosi 2.101,71 KM i za 50,80 KM je jeftinija od potrošačke korpe za prethodni mjesec. Za podsjetiti je da potrošačka korpica podrazumijeva mjesečne troškove četveročlane obitelji poput troškova hrane, stanovanja, režijskih troškova, higijene i održavanja zdravlja, odjeće i obuće, prijevoza, obrazovanja i održavanja kućansztva.
Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za mjesec kolovoz 2021. iznosila je 1.000 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku) i za 5,00 KM je viša od iznosa u prethodnom mjesecu, što znači da je pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 47,58%.
S obzitom da u izračunu potrošačke korpice prehrana iznosi 43,9%, prosječan bh žitelj s prosječnom plaćom može jedino prehraniti obitelj, a sve druge potrebe ostaju nedostižne.
Mjesečna mirovina za pola kruha dnevno
Nevjerojatni su podatci Federalnog zavoda mirovinsko invalidskog osiguranja o visinama isplaćenih mirovina u Federaciji BiH za mjesec listopad.
Mirovinu, ako se to može nazvati mirovina, do 50 KM prima 27.935 osoba, a mirovinu od 50-100 KM prima 1.727 korisnika, dok od 100 do 382,18 KM prima 35.666 korisnika. Minimalnu mirovinu od 382,18 KM prima čak 173.867 umirovljenika, a od tog iznosa do 478,91 KM prima njih 29.987.
Također, zajamčena mirovina od 478,91 KM isplaćuje se za 19.323 umirovljenika its. Tek 11.838 umirovljenika-sretnika imaju mirovinu od 1.000 KM do 2.174,48 KM, a najsretnijih 480 ima mirovinu od 2.174,48 KM. Tek za njih 59 isplaćena je mirovina veća od 2.174,48 KM.
Kako žive i kakva je kvaliteta života za više od 200 tisuća bh umirovljenika pokazuju i, primjerice, nove cijene kruha, samo jedno u općem nizu poskupljenja. Naime, najobičniji, bijeli kruh od 600 grama danas košta 1,6 KM, što znači da naši stariji, nakon što plate režije, svoje mirovine „uživaju“ na kruhu i vodi.
Nakon svih ovih statističkih podataka svaka daljnja priča o Izbornom zakonu, diskriminiranosti, osamostaljenju entiteta, centralizaciji i broju ovih ili onih fotelja postaje beznačajna, besprizorna i suvišna – dok “lideri” sljedeće godine idu u utrku za nove mandate.
/Republilkainfo.com/