Kaznenu prijavu je podnio odvjetnik Dušan Bratić, za kojeg beogradski dnevnik navodi kako istražuje zločine nad pripadnicima bivše JNA i civilima tijekom ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih godina prošlog stoljeća.
Osim Kučana, kaznenom prijavom su obuhvaćeni i Janez Slapar, koji je u sporno vrijeme bio načelnik stožera Teritorijalne obrane Slovenje, potom Franc Anderlič, koji je zapovijedao jednom od organizacijskih jedinica slovenske Teritorijalne obrane, te još tri osobe za koje se tvrdi kako su “neposredni izvršitelji zločina”.
Njima se, prema pisanju Politike, na teret stavlja da su kršili pravila međunarodnog prava iz Ženevske konvencije za vrijeme oružanog sukoba, koji je trajao od 27. lipnja do 7. srpnja 1991. na teritoriju Slovenije, između pripadnika tadašnje Jugoslovenske narodne armije i savezne milicije na jednoj strani, te oružanih sastava Teritorijalne obrane Slovenije i drugih formacija na drugoj strani.
U prijavi se navodi da je “grupa pripadnika TO Slovenije, 29. juna 1991. godine, u mestu Skofje, u neposrednoj blizini istoimenog graničnog prelaza između tadašnje SFRJ i Italije, u vreme primene Sporazuma o prekidu vatre između strana u oružanom sukobu, otvorila vatru iz automatskih pušaka na kolonu sastavljenu od pet terenskih vozila JNA”.
Predsjednik u dva mandata
Odvjetnik Bratić navodi kako je “Kučan tada bio predsednik Slovenije i imao efektivnu komandnu vlast nad svim oružanim formacijama, pa ulazi u red glavnih ratnih zločinaca u razbijanju Jugoslavije”.
“Kučan ne samo da nije poduzeo ništa da se kazne izvršitelji, već je poticao na izršenje ratnih zločina, pa su do 8. srpnja 1991. izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu, među kojima su i žene i djeca pripadnika JNA, ranjenici, sanitetsko osoblje, zarobljenici, vojnici koji su položili oružje”, kaže Bratić.
Kučan: Tvrdnje o mojoj odgovornosti za zločine ne zaslužuju komentar
Bivši slovenski predsjednik Milan Kučan izjavio je u četvrtak da vijesti po kojima je u Srbiji prijavljen za zločin nad pripadnicima nekadašnje Jugoslavenske narodne armije i da spada u društvo “ratnih zločinaca koji su razbijali Jugoslaviju” ne zaslužuju ozbiljan komentar, ali da će se Srbija, želi li napredovati prema Europskoj uniji, morati suočiti sa svojom pogubnom politikom 90-ih.
“Tvrdnje objavljene u današnjoj beogradskoj Politici zapravo ne zavrjeđuju ozbiljnog komentara. One potpuno ignoriraju povijesni kontekst procesa koji su bili uzrok za raspad Jugoslavije i tragedije do kojih su doveli”, napisao je Kučan u izjavi za medije, kako prenosi Hina.
“Moj komentar je suvišan, jer vjerujem kako će srbijanska politika i društvo sami smoći objektivno se suočiti s politikom Srbije u 90-im godinama prošlog stoljeća, a to je ono što je i dovelo do otpora kod praktično svih naroda bivše zajedničke države”, napisao je Kučan.
Bijeg od vlastite odgovornosti
Tadašnja politika koju je vodila Srbija bila je “retrogradna” i za dugi je niz godina zaustavila razvitak u prvom redu Srbije, ali u drugih republika, naveo je Kučan, dodavši kako očekuje da će i u Srbiji jednom doći do “samorefleksije” o tadašnjoj politici srpskoga rukovodstva.
“Uvjeren sam da promišljanje o tom razdoblju, pa i cjelovite ocjene tadašnje politike Srbiju još čekaju, da bi ona mogla napraviti ozbiljan korak naprijed prema članstvu u Europskoj uniji. Optuživanje drugih je bijeg od vlastite odgovornosti, a što se tiče moje odgovornosti o tome će suditi povijest”, naveo je u reakciji prvi slovenski predsjednik.
Beogradska Politika u četvrtak je napisala da je tužiteljstvo za ratne zločine Srbije primilo kaznenu prijavu protiv Kučana i da onaj koji je je podnio tvrdi kako je Kučan 1991. godine prilikom osamostaljivanja Slovenije kao tadašnji predsjednik države bio “odgovoran za ratni zločin” nad zarobljenim pripadnicima JNA, a kasnije čak i “za genocid”, prenose slovenski mediji.
Kučan je pred sam raspad Jugoslavije bio na čelu Saveza komunista Slovenije, te od 1990. godine i predsjednik Predsjedništva Slovenije, tada još jugoslavenske republike.
Nakon što je Slovenija stekla neovisnost, postao je njezin prvi predsjednik i na toj dužnosti ostao dva mandata, sve do 2002. godine kad ga je na mjestu slovenskog predsjednika naslijedio Janez Drnovšek.
(Izvor: Agencije/AlJazeera)