Završna konferencija projekta „Slobodni mediji za slobodno društvo“ na kojoj su predstavljeni rezultati trogodišnjeg projekta konzorcija kojeg čine Udruženje/udruga BH novinari i Asocijacija elektronskih medija u BiH, realiziranog uz podršku Europske unije, održana je u srijedu, 15. prosinca, u Hotelu Holiday u Sarajevu.
Kako je istaknuto, u protekle tri godine Konzorcij projekta je proveo pet serioznih istraživanja o kvaliteti medijskih sadržaja u lokalnim medijima, o radnim uvjetima i pravima novinara, te o razini medijske pismenosti organizacija civilnog društva. Uspostavljen je Interaktivni online centar (HUB) za razmjenu medijskih sadržaja i zagovaranja neovisnosti i integriteta novinara, koji će poslužiti kao prostor obuke o etičkim i novinarskim standardima i istraživačkom novinarstvu, kao i LAB za produkciju medijskih sadržaja, priopćeno je iz Udruge BH Novinari.
Pored toga, aktivno se radilo na jačanju kapaciteta novinara i članova organizacija civilnog društva u lokalnim zajednicama za profesionalno i objektivno kreiranje medijskih sadržaja, kao i na unaprijeđenju medijskih sloboda i sigurnosti novinara.
Mediji kao oruđe za političke utjecaje i manipulacije
Prema riječima Danijela Kovačevića, političkog savjetnika Posebnog predstavnika Europske unije u BiH, mediji su danas u BiH postali atraktivni za pokušaje političkih utjecaja i manipulacije, a ovaj projekat jedan je od alata da se takvi pokušaji spriječe, posebno kada je riječ o lokalnim medijima.
„U izvješćima Europske komisije naglašava se da je u BiH posljednjih godina zabilježen mali napredak na poboljšanju medijskih sloboda i potrebno je da BiH više učini na tom planu. Zakon o slobodi pristupa informacijama, Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima, učinkovitije sankcioniranje napada na novinare i govora mržnje, neke su od obveza koje BiH mora ispuniti na putu pridruživanja EU“, rekao je Kovačević.
Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković naglasio je da je jedno od najvažnijih pitanja danas koliko su mediji u stanju trpjeti razne oblike pritiska – od političkih, preko financijskih, onih koji dolaze iz pravosuđa, itd. Kao primjer za to naveo je da kolege iz BHRT-a prosvjeduju „jer su već godinama u situaciji da svakog mjeseca razmišljaju hoće li dobiti plaće“.
Predsjednik Asocijacije elektronskih medija (AEM) Elvir Švrakić izrazio je nadu da će interaktivni HUB, koji je rađen u okviru ovog projekta vrlo brzo zaživjeti i da će biti od koristi svim novinarima i medijima u BiH.
„Sve što se događa u društvu odražava se na sve koji rade u medijskoj industriji, koja ima preko 7.000 zaposlenih. Vjerujem da će ovaj projekat dati dobre rezultate i da će posebno predstavnici vlasti promijeniti svoje poglede na medije i shvatiti kakva je njihova uloga u društvu“, rekao je Švrakić.
U lokalnim medijima pluralizam mišljenja nedovoljno zastupljen
O glavnim nalazima istraživanja o kvaliteti medijskih sadržaja, radnim uvjetima i pravima novinara u lokalnim medijima, te razini medijske pismenosti u organizacijama civilnog društva govorili su autori istraživanja – profesorica dr. Lejla Turčilo i profesori Amer Džihana i Borislav Vukojević.
„Pokušali smo detektirati koji su to ključni sadržaji prisutni danas u lokalnim medijima, ali i zašto su stvari takve kakve vidimo u tim medijima. Istraživanje smo radili na jako velikom uzorku, analizirajući skoro 1.000 sadržaja iz lokalnih medija da bismo dobili reprezentativne rezultate. Pokazalo se da se lokalni mediji u velikoj mjeri bave i općim društvenim temama, dnevnom politikom koja nije samo lokalna. Pluralizam mišljenja i stavova mora biti puno više prisutan u lokalnim medijima“, kazala je profesorica Turčilo.
Pritisci: Političari i na vlasti i u oporbi kao i oglašivači
Autor istraživanja o radnim uvjetima i pravima novinara u lokalnim medijima Amer Džihana, naveo je da je čak 40 posto ispitanika kazalo su da su u protekle tri godine bili izloženi napadima ili prijetnjama. Čak tri četvrtine ispitanika (75%) navelo je da političari na vlasti u nekom periodu vrše pritiske na njih. Iza njih slijede oporbeni političari i oglašivači. Niske plaće vrlo su česte kod novinara i novinarki koji rade u lokalnim medijima. Gotovo polovica ispitanika ima nižu neto plaću od prosječne neto plaće u BiH (48%).
Istraživanje u području medijske pismenosti koje je vodio Borislav Vukojević pokazalo je da je u organizacijama civilnog društva nužno implementirati pisane strategije razvoja medijske pismenosti i politike privatnosti za zaposlene i ciljne grupe, provoditi istraživanja za zaposlene o njihovim kompetencijama medijske pismenosti, kao i povećati broj obuka iz medijske pismenosti, s naglaskom na nove medijske tehnologije i lažne vijesti.
Predstavnici lokalnih medija raspravljali su o tome koliko bh. mediji poštuju standarde profesije, principe nepristranosti i pluralizma mišljenja, te izvješćivanja u javnom interesu.
Amir Saletović predstavio je Interaktivni online centar i Laboratoriju za razmjenu medijskih sadržaja između lokalnih medija, a predstavnici šest organizacija civilnog društva govorili su o kapacitetima i mehanizmima edukacije građana u oblasti medijske pismenosti.
Projekat sa sloganom „Slobodni mediji za slobodno društvo“ pokrenut je sa ciljem umrežavanja medija i organizacija civilnog društva u snažnu profesionalnu grupu koja će zagovarati medijske slobode i sigurnosti novinara u lokalnim zajednicama. Projekat financira Europska unija u okviru akcije za civilno društvo i medije u Bosni i Hercegovini (Civil Society Facility and Media action for Bosnia and Herzegovina 2016-2017).
/Republika/