Uz globalne napore da se postigne neto nulta emisija, kapaciteti čiste energije raste kako se povećava broj zemalja koji počinju usvajati obnovljive izvore energije, pri čemu je solarna tehnologija najpopularnija vrsta izbora. Više od 30% projekata obnovljivih izvora energije, uključujući onshore vjetroelektrane, ‘offshor’ vjetar, solarni CSP i hidroelektrana – koji su pušteni u rad od 2013. i 2023. godine su solarni PV projekti, uzimajući u obzir procjenu ukupnoog kapaciteta od više od 154 GW globalne korisnosti, procjene su EICDataStream i EICAssetMap, stoji u izvješću EIC-a (Energy Industries Council) vodećeg trgovačkog udruženja u energetskoj industriji, osnovanog 1943., s članstvom s više od 800 tvrtki koje pokrivaju sve energetske sektore.
Od 2020. cijene nafte su nestabilne i jesu vjerojatno će ostati vrlo neizvjesne zbog čimbenika koji mogu utjecati na globalnu ponudu i potražnju. Čimbenici koji utječu na ponudu uključuju EU sankcije Rusiji kao rezultat invazije na Ukrajinu, a značajan čimbenik koji utječe na potražnju uključuju zabrinutost zbog globalne recesije i ublažavanje ograničenja i karantina povezanih s COVID-19 u Kini.
Nestabilnost tržišta natjerala vlade na alternativne izvore energije
Ova dokazana volatilnost-nestabilnost tržišta povezana s ugljikovodicima, natjerao je vlade da ozbiljno razmotre alternativne izvore energije, posebno obnovljivih izvora. Prema EICDataStream, više od 500 GW solarne energije može se proizvesti između 2023. i 2025., globalno, što ukazuje na ambiciju vlada i privatnog sektora u traženju energije iz alternativnih izvora fosilnom gorivu.
Kao i ambicije u energetskoj sigurnosti i neovisnosti, globalni sentiment se promijenio prema većoj ugljičnoj neutralnosti i dekarbonizaciji. Zemlje diljem svijeta sve se više obvezuju na to te mnoge tvrtke iz privatnog sektora teže zaštiti okoliša, što je također pridonijelo solarnoj usvajanjem solarne energije.
Sama tehnologija je pokazala mogućnost korištenja u raznim okruženjima, bilo da se radi o krovnim, plutajućim ili montiranom na tlu, koji također omogućuje i proizvodnju električne energije u ruralnim područjima. Ovakav način proizvodnje električne energije, a kada je riječ o njenom skladištenju, može poboljšati kapacitet elektro mreže, osobito u područjima s lošom mrežnom infrastrukturom.
Iako se gradi, to još uvijek nije dovoljno za neto-nulti cilj 2050.
Prema procjeni u ovom izvješću, na elektroenergetsku mrežu, na globalnoj razini, prošle godine je dodano gotovo 66 GW nove snage u obnovljivim izvorima energije. Prednjače sunčane elektrane – izgrađeno je 128 kopnenih vjetroelektrana, 6 pučinskih vjetroelektrana, 159 solarnih elektrana, 10 projekata energije iz otpada, 17 projekata biomase i 15 hidroelektrana.
No, to nije dovoljno brzo za postizanje neto-nultog cilja, zacrtanog za 2050. godinu, zaključuje EIC u čijem se izvješću navodi iz ožujka ove godine navodi kako je ukupno 335 većih zelenih projekata u obnovljivim izvorima energije stavljeno na mrežu u 2022. godini. Ovo se odnosi na analizu više od 40.000 projekata u 130 zemalja te ugovorene i realizirane energetske projekte ali ne navodi projekte u Rusiji, Kini i Sjevernoj Koreji.
U ugovorenim projektima čiste energije prošle godine su dominirale Francuska, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD koje je ključno tržište i država koja ubrzano povećava svoje kapacitete obnovljive energije.
Španjolska prednjači u izgradnji solarnih elektrana
Solarna energija lani je najviše pridonijela, u usporedbi s drugim obnovljivim izvorima, dodavši 25,7 GW u 159 projekata na mrežu. Španjolska je imala najviše dodane snage ili 1,8 GW u 21 sunčevoj elektrani izgrađenoj prošle godine. Razvoj sunčeve energije u toj zemlji je rapidan – 2019. ugovoreno je 848 MW, a već 2020. 3,7 GW. U Europi su Španjolska je vodeće tržište kao i ključno tržište na globalnoj razini koje je pridonijelo da Europska komisija poveća cilj obnovljive energije na 45% do 2030. godine, kako je navedeno u Planu REPowerEU. Europa kao rezultat toga uspješno reagira na energetsku krizu zbog invazije Rusije na Ukrajinu.
U EIC-evom izvješću o energetskim projekatima diljem svijeta, ističe se kako nakon sunčeve energije po dodanoj snazi slijede projekti vjetroelektrana na moru i kopnu. Šest offshore vjetrofarmi puštenih u rad prošle godine na mrežu ima snagu 3,7 GW, i tu prednjači Velika Britanija, dok je 128 kopnenih vjetroelektrana stavljenih na mrežu imalo snagu 22 GW. Posebno je zanimljiva činjenica da je polovica kopnenih projekata ili 5,5 GW izgrađeno u Europi.
Dvije trećine elektrana na biomasu izgrađene u Brazilu, u Britaniji najviše na otpad, najsnažnija u Vijetnamu
Također, kako se navodi, prošle godine je izgrađeno 17 elektrana na biomasu, snage 980 MW, a više od dvije trećine izgrađeno je u Brazilu, koji je u 10 projekata dodao 616 MW snage, dok je u svijetu ugovoreno 200 MW elektrana na otpad, najviše u Velikoj Britaniji. Najsnažnija elektrana toga tipa, kapaciteta 4.000 tona otpada dnevno, puštena je u pogon u Vijetnamu, snage 75 MW, navodi se u analizi EIC-a.
U Etiopiji najveći hidroenergetski projekt
Od prošle godine na mreži je i 15 hidroenergetskih projekata, snage 13,8 GW, a najveći projekt ugovoren je u Etiopiji, The Grand Ethiopian Renaissance Dam, poznata i kao ‘Milenijska brana’, snage 6,450 MW, koji se sastoji od 14 jedinica po 400 MW i dvije jedinice od 375 MW. Sustav se gradi od 2011. i uskoro bi trebao biti dovršen i pušten u pogon, no još je neriješeno korištenje vode Plavog Nila s Egiptom i Sudanom, koji strahuju od ekoloških posljedica – suše.
Kako se ističe, globalno, vrlo značajna je i politička potpora i poticaj u razvoju strategija oko iznalaženja ovih, alternativnih načina za prihvaćanje i proizvodnju čiste energije.
(Republika/R.B.)