Kina, najveći svjetski izvor emisija ugljikova dioksida (CO₂), bilježi značajnu promjenu u svojem energetskom sustavu. U prvoj polovici 2026. godine manje od polovice električne energije proizvedeno je iz ugljena, što je prvi takav rezultat u povijesti zemlje.
Prema podacima kineske Nacionalne uprave za energiju, ugljen je od siječnja do lipnja sudjelovao s 49,7 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije. Riječ je o velikom pomaku u odnosu na razdoblje od prije dvadesetak godina, kada je ugljen osiguravao oko 80 posto kineske električne energije.
Iako se ukupna potrošnja električne energije u Kini nastavila povećavati, golema ulaganja u solarnu i vjetroenergiju omogućila su da se dodatne potrebe sve više pokrivaju obnovljivim izvorima.
Prema jednoj analizi, rast kineskih emisija posljednjih se godina gotovo zaustavio, dok druga istraživanja upućuju na mogućnost da su emisije dosegnule vrhunac još 2025. godine – pet godina prije službenog kineskog cilja.
Kina postaje ključna za globalnu borbu protiv klimatskih promjena
Kineske emisije CO₂ povećale su se gotovo pet puta između 1990. i 2024. godine. U istom razdoblju udio Kine u ukupnim svjetskim emisijama porastao je s približno 10 na više od 30 posto.
Zbog toga će razvoj kineske energetske politike imati presudan utjecaj na globalne klimatske ciljeve.
Prema podacima organizacije Climate Action Tracker, kineske emisije dosegnule su najvišu razinu 2024. godine, a zatim su se smanjile tijekom 2025. godine. Ta organizacija predviđa da bi se emisije do 2035. mogle smanjiti za približno 18 posto.
Zasebna analiza finskog Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) pokazuje da su kineske emisije CO₂ od ožujka 2024. uglavnom stagnirale ili se smanjivale, uz manji rast početkom 2026. godine.
Ipak, još nije moguće sa sigurnošću potvrditi da je Kina dosegla vrhunac emisija. Peking službeno nije objavio novije podatke o emisijama od 2021. godine, a stručnjaci upozoravaju da nije dovoljno jasno definirano što se točno smatra njihovim vrhuncem.
Solarna i vjetroenergija mijenjaju kineski energetski sustav
Jedan od glavnih razloga usporavanja rasta emisija golema su ulaganja u obnovljive izvore energije.
Kina je samo tijekom 2023. godine instalirala 217 gigavata solarnih kapaciteta, više nego što su Sjedinjene Američke Države izgradile tijekom cijele svoje povijesti do tog trenutka. Sličan rezultat Kina je ponovila 2024. i 2025. godine.
Solarne elektrane niču na velikim pustinjskim površinama, dok se krovovi zgrada prekrivaju solarnim panelima. Istodobno se uz obalu grade golemi vjetroenergetski parkovi.
U srpnju 2026. instalirani solarni kapacitet Kine prvi je put premašio instalirani kapacitet elektrana na ugljen. Međutim, to ne znači da solarna energija već proizvodi više električne energije od ugljena. Solarni paneli tijekom dana i vremenskih uvjeta ne rade jednakim intenzitetom, pa instalirani kapacitet nije isto što i stvarna proizvodnja.
U prvoj polovici 2026. vjetar i sunce zajedno su činili 25 posto kineske proizvodnje električne energije. Greenpeace procjenjuje da bi taj udio mogao narasti na 33 posto do 2028. i 40 posto do 2030. godine.
Ugljen je i dalje veliki problem
Unatoč brzom širenju obnovljivih izvora, Kina još nije blizu potpunog napuštanja ugljena.
U 2025. godini ugljen je proizvodio oko 54 posto kineske električne energije, dok je u prvoj polovici 2026. njegov udio pao na povijesno niskih 49,7 posto.
No manji udio ne znači nužno i manju ukupnu proizvodnju. Prema zajedničkoj procjeni CREA-e i organizacije Global Energy Monitor, proizvodnja električne energije iz ugljena u prvoj polovici 2026. bila je 3,4 posto veća nego u istom razdoblju prethodne godine.
Kina istodobno nastavlja graditi nove elektrane na ugljen. Tijekom prvih šest mjeseci 2026. u pogon je pušteno 30 gigavata novih kapaciteta, najviše od 2016. godine. Dodatnih 274 gigavata nalazi se u pripremi za izgradnju, što bi moglo povećati postojeći kapacitet elektrana na ugljen za više od 20 posto.
Peking ugljen i dalje smatra važnim osloncem energetske sigurnosti i gospodarskog razvoja. Upravo će usklađivanje tih ciljeva s klimatskim obvezama biti jedan od najvećih izazova kineske energetske politike.
Električni automobili i kamioni smanjuju potrošnju nafte
Promjene nisu ograničene samo na proizvodnju električne energije. Kina je postala i svjetski predvodnik u prihvaćanju električnih vozila.
Prema analizi CREA-e, kineski električni automobili, autobusi i kamioni tijekom prve polovice 2026. godine smanjili su potrebu za potrošnjom nafte za oko 36 milijuna tona. To odgovara približno polovici godišnje potrošnje nafte u Ujedinjenom Kraljevstvu.
U srpnju je više od šest od deset novih automobila prodanih u Kini pripadalo kategoriji vozila nove energije. Ta kategorija obuhvaća potpuno električna vozila, plug-in hibride i vozila na alternativna goriva, uključujući vodik.
Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da bi prodaja takvih vozila u Kini tijekom 2026. mogla dosegnuti 14,3 milijuna primjeraka – gotovo tri puta više nego u Europi i 12 puta više nego u Sjedinjenim Američkim Državama.
Posebno brzo raste tržište električnih kamiona. Tijekom 2025. godine u Kini ih je prodano više od 400.000. Rast potiču i državne mjere kojima se od poduzeća u brojnim industrijama zahtijeva određeni udio električnih kamiona u voznim parkovima.
Međutim, sve veći broj električnih vozila stvara dodatni pritisak na elektroenergetsku mrežu, posebno ako velik broj korisnika istodobno puni baterije na brzim punionicama.
Baterije postaju ključ kineske energetske strategije
Uz solarne elektrane, vjetroelektrane i električna vozila, baterijski sustavi za pohranu energije postaju jedan od najvažnijih dijelova kineske energetske tranzicije.
Njihova je zadaća pohraniti višak električne energije proizvedene tijekom sunčanih i vjetrovitih razdoblja te je vratiti u mrežu kada potražnja poraste.
Do kraja 2025. Kina je imala instalirano oko 140 gigavata baterijskih kapaciteta za pohranu energije, što je činilo više od polovice ukupnog svjetskog kapaciteta.
Prema podacima organizacije Ember, do kraja ožujka 2026. kineski kapacitet pohrane energije putem litijskih baterija dosegnuo je gotovo 150 gigavata – više nego u ostatku svijeta zajedno.
Kina planira do 2027. izgraditi još više od 180 gigavata novih kapaciteta za pohranu energije, uglavnom koristeći baterijske sustave.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da se postojeća postrojenja za pohranu energije još uvijek nedovoljno koriste. Za njihovu veću učinkovitost bit će potrebne promjene u elektroenergetskoj mreži i načinu trgovanja električnom energijom.
Može li Kina doista dosegnuti klimatske ciljeve?
Kineska ulaganja u obnovljive izvore energije i električna vozila već donose vidljive rezultate. Energetska struktura zemlje mijenja se, a rast emisija više nije tako snažan kao ranije.
Dio smanjenja emisija povezan je i s padom proizvodnje čelika i cementa, koji je posljedica krize kineskog tržišta nekretnina. Smanjena potrošnja nafte u prometu također pridonosi usporavanju emisija.
No najveće pitanje tek dolazi: hoće li emisije ponovno porasti ako se kinesko gospodarstvo oporavi i industrijska proizvodnja ubrza?
Ugljen je i dalje duboko ugrađen u kineski gospodarski i energetski sustav. Iako je zemlja postala svjetski lider u solarnoj energiji, vjetroelektranama, električnim vozilima i baterijama, njezina buduća klimatska bilanca ovisit će o tome koliko brzo može smanjiti stvarnu proizvodnju električne energije iz ugljena.
Kina je napravila velik korak, ali put do klimatske neutralnosti do 2060. godine još je dug.
