Velika Britanija, Norveška i Kanada pokrenule su zajedničku inicijativu kojom planiraju do 2030. godine mobilizirati 10 milijardi dolara za klimatske projekte u zemljama u razvoju. Ulaganja će biti usmjerena u obnovljive izvore energije, modernizaciju elektroenergetskih mreža, skladištenje energije i smanjenje emisija štetnih plinova u industriji.
Razvojne financijske institucije Velike Britanije, Norveške i Kanade udružile su snage u novoj međunarodnoj inicijativi čiji je cilj povećati ulaganja u klimatske projekte na tržištima zemalja u razvoju.
Program je predstavljen na klimatskom samitu COP31 u Antaliji u Turskoj, a predviđa mobilizaciju ukupno 10 milijardi dolara do kraja 2030. godine.
U inicijativi sudjeluju tri institucije koje imaju potporu svojih država: British International Investment iz Velike Britanije, norveški Norfund i kanadski FinDev Canada.
Njihova suradnja uključivat će zajedničko upravljanje portfeljem potencijalnih investicija, koordinaciju postupaka dubinske analize projekata te usklađeno praćenje i izvještavanje o klimatskim učincima ulaganja.
Važno je istaknuti da najavljeni iznos od 10 milijardi dolara ne predstavlja isključivo javni novac. U njega je uključen i privatni kapital koji tri institucije namjeravaju privući kroz zajedničku inicijativu.
U što će biti uloženo 10 milijardi dolara?
Planirana sredstva bit će usmjerena u nekoliko ključnih područja energetske tranzicije i smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Među prioritetima su:
- Obnovljivi izvori energije – razvoj solarnih, vjetroelektrana i drugih čistih izvora energije.
- Elektroenergetska infrastruktura – modernizacija prijenosnih i distribucijskih mreža.
- Skladištenje energije – razvoj sustava koji omogućuju učinkovitije pohranjivanje električne energije.
- Održiva goriva – ulaganja u alternativna goriva s manjim ugljičnim otiskom.
- Dekarbonizacija industrije – modernizacija proizvodnih procesa radi smanjenja emisija štetnih plinova.
Cilj je potaknuti razvoj energetski održivijih gospodarstava, povećati dostupnost čiste energije i ubrzati prijelaz na tehnologije s manjim utjecajem na okoliš.
Zemlje u razvoju među najizloženijima klimatskim promjenama
Inicijativa dolazi u trenutku kada se mnoge siromašnije zemlje suočavaju s ozbiljnim posljedicama klimatskih promjena, uključujući ekstremne vremenske uvjete, suše, poplave i druge prirodne katastrofe.
Upravo su te države često među najmanje odgovornima za povijesne emisije stakleničkih plinova, a istodobno raspolažu ograničenim financijskim sredstvima za prilagodbu klimatskim promjenama.
Zbog toga njihove vlade već godinama pozivaju razvijene države na veću financijsku potporu za zaštitu stanovništva, izgradnju otpornije infrastrukture i razvoj održivih energetskih sustava.
S druge strane, vlade zapadnih zemalja sve više pozornosti usmjeravaju na nacionalnu sigurnost, obrambene izdatke i rastuće troškove života, što dodatno otežava osiguravanje novih sredstava za međunarodne klimatske programe.
Nova inicijativa Velike Britanije, Norveške i Kanade nastoji premostiti dio tog financijskog jaza kombiniranjem javnih razvojnih sredstava i privatnih ulaganja.
Hoće li planiranih 10 milijardi dolara biti dovoljno za značajniji napredak, ovisit će o uspješnosti privlačenja privatnog kapitala, odabiru projekata i njihovoj provedbi do 2030. godine.
