Toplinski valovi postaju sve češći i intenzivniji, a gradovi diljem zapada SAD-a traže nove načine kako zaštititi stanovnike od ekstremnih temperatura. Od sadnje drveća i zelenih krovova do bojanja ulica reflektirajućim premazima, američki gradovi pokušavaju pronaći rješenja za sve opasniji problem.
Los Angeles je još 2013. postao prvi veliki američki grad koji je donio zakon prema kojem sve nove kuće moraju imati tzv. hladne krovove, odnosno krovove koji reflektiraju veći dio sunčeve energije.
Od tada je grad, u kojem se očekuje nagli porast broja dana s temperaturama od najmanje 35 °C do 2050. godine, uveo niz drugih mjera. Među njima su bojanje pločnika u bijelo, kao i proširenje građevinskih standarda koji zahtijevaju hladne krovove na nestambenim zgradama te pri obnovama postojećih objekata.
Unatoč tim naporima, stanovnici i dalje osjećaju posljedice ekstremnih vrućina. Jedno istraživanje pokazalo je izravnu povezanost između broja hitnih poziva povezanih s ekstremnim vrućinama u Los Angelesu od 2018. do 2022. i broja dana s temperaturama od 32 °C ili višima.
„Mogućnosti za ublažavanje vrućine u SAD-u ogromne su. Znanje postoji, ali stvari koje treba napraviti jednostavno se ne provode. To je iznimno frustrirajuće“, kaže Steffen Lehmann, direktor Urban Futures Laba na Sveučilištu Nevada.
Toplinski „kupola“ ponovno prži zapad SAD-a
Ovog ljeta upozorenja na ekstremne vrućine bila su na snazi diljem velikog dijela zapadnog SAD-a, gdje je toplinska kupola donijela temperature od 38 do 41 °C.
Ekstremne temperature uslijedile su nakon ranijeg toplinskog vala zbog kojeg su u dijelovima istočnih SAD-a otkazane i proslave 4. srpnja.
Zbog sve učestalijih toplinskih valova gradovi moraju biti bolje pripremljeni. No stručnjaci upozoravaju da mnogi još uvijek nisu dovoljno spremni, iako su znanstvene metode za smanjenje temperature u gradovima već dobro poznate.
Gradovi postaju topliji od svoje okolice
Oko 80 posto stanovništva SAD-a živi u urbanim područjima, gdje tzv. učinak urbanog toplinskog otoka može značajno pojačati posljedice vrućine.
Gradovi imaju velike površine betona i asfalta te relativno malo drveća. Ti materijali tijekom dana upijaju sunčevu energiju, a nakon zalaska sunca postupno otpuštaju pohranjenu toplinu.
Zbog toga temperatura u urbanim toplinskim otocima može biti i do 11 °C viša nego u manje naseljenim područjima.
Najviše su pogođene ranjive skupine poput starijih osoba, djece i stanovnika s nižim prihodima, a visoke temperature mogu imati posljedice čak i za novorođenčad.
Jedno istraživanje iz 2022. analiziralo je planove 175 gradova među 50 najvećih američkih gradova. Iako je većina planova spominjala problem ekstremnih vrućina, tek je nekolicina sadržavala konkretne strategije za njegovo rješavanje.
Više zelenila, manje betona
Jedno od najjednostavnijih rješenja je – drveće.
Sadnja stabala smanjuje temperaturu površine i zraka pružanjem hlada, ali i procesima isparavanja i transpiracije. Istraživanja pokazuju da su urbane šume u prosjeku 1,6 °C hladnije od područja bez drveća.
Gradovi diljem SAD-a zato pokreću velike programe ozelenjavanja.
Austin u Teksasu želi do 2050. postići pokrivenost krošnjama na 50 posto površine grada. U Phoenixu, jednom od najtoplijih američkih gradova, pokrenuti su programi sadnje stabala u najtoplijim četvrtima.
Za sadnju do 1.800 stabala koja bi trebala stvoriti hladne koridore odobreno je više od 1,4 milijuna dolara.
U Tucsonu u Arizoni situaciju dodatno otežava suša, osobito u siromašnijim četvrtima gdje stanovnici često nemaju novca za sadnju i održavanje stabala.
Grad zato nudi povrat do 2.000 dolara za ugradnju sustava za prikupljanje kišnice koja se može koristiti za zalijevanje drveća i zelenih površina. Program uključuje i beskamatne zajmove, potpore za financijski ugrožene zajednice te radionice na španjolskom jeziku.
Zeleni krovovi kao prirodni klima-uređaji
Biljke se ne sade samo na tlu. Sve češće završavaju i na krovovima.
San Francisco je 2017. propisao da najmanje 15 posto površine krovova novih zgrada većih od oko 1.858 četvornih metara mora biti prekriveno solarnim panelima ili vegetacijom.
Zeleni krovovi mogu smanjiti temperaturu površine krova, ali i pomoći u hlađenju zraka procesom isparavanja. Tijekom vrućih ljetnih dana temperatura zelenog krova može biti niža od temperature okolnog zraka, dok klasični krov može biti više od 40 °C topliji.
Zašto neke američke ulice boje u bijelo?
Još jedno rješenje možda izgleda pomalo neobično – bojanje krovova i pločnika u bijelo.
Nedavno istraživanje pokazalo je da čisti bijeli krov koji reflektira oko 80 posto sunčeve svjetlosti može tijekom ljetnog poslijepodneva ostati približno 31 °C hladniji.
Ideja zapravo nije nova. Gradovi u sjevernoj Africi i južnoj Europi stoljećima koriste bijele površine kako bi smanjili zagrijavanje.
U New Yorku je nedavno bijelim premazom obojeno više od 930.000 četvornih metara krovova, čime se temperatura unutar zgrada smanjila za oko 30 posto.
Kalifornija je također izmijenila građevinske propise kako bi potaknula korištenje hladnih krovova koji mogu pomoći u smanjenju potrošnje energije.
Posebni reflektirajući premazi razvijaju se i za pločnike, krovove i zidove. Takvi premazi mogu pomoći pješacima da se osjećaju oko 1,5 °C hladnije.
Bijele ulice ipak nisu čarobno rješenje
Ipak, ni bijela boja nije bez problema.
Los Angeles eksperimentira s reflektirajućim premazima za ceste, no njihova cijena iznosi oko 40.000 dolara po milji, a trajnost oko sedam godina.
Postoji i još jedan problem.
Bijele površine reflektiraju sunčevu svjetlost, a dio te energije može završiti izravno na ljudima koji hodaju ulicom. Istraživanje u Phoenixu pokazalo je da je premaz smanjio temperaturu površine ulice za oko 5,5 °C, ali je temperatura zraka na visini od 1,8 metara bila niža za samo 0,16 °C.
Drugim riječima – ulica može biti hladnija, ali to ne znači nužno da će se čovjek na njoj osjećati puno ugodnije.
Građani pomažu znanstvenicima mapirati vrućinu
Za učinkovitu borbu protiv toplinskih valova nije dovoljno samo znati da je grad vruć. Važno je znati koji su njegovi dijelovi najtopliji i tko u njima živi.
U okrugu Clark, gdje se nalazi Las Vegas, 2022. godine 60 volontera mjerilo je jutarnje, poslijepodnevne i večernje temperature u sklopu istraživanja financiranog od američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA).
Rezultirajuća karta pokazala je da su temperature u sjevernom i istočnom Las Vegasu te u središtu grada i do 6 °C više nego u drugim dijelovima grada.
Podaci se sada koriste za planiranje mjera poput centara za rashlađivanje i programa sadnje drveća.
Sličan projekt proveden je u Albuquerqueu u Novom Meksiku. Stanovnici su pomoću posebno dizajniranih senzora mjerili temperaturu i vlagu tijekom vožnje ili vožnje biciklom unaprijed određenim rutama.
Prikupljeno je više od 67.000 mjerenja temperature, a razlike između pojedinih dijelova grada dosezale su gotovo 9,4 °C.
Najtoplija područja bila su u središtu grada i četvrtima uz autoceste, a najviše su ponovno bile pogođene siromašnije zajednice.
Las Vegas već planira grad kakav želi imati 2050.
Las Vegas je drugi najbrže zagrijavajući grad u SAD-u, odmah iza Renoa u Nevadi. U lipnju su temperature ondje dosegnule oko 46,1 °C.
Grad zato već radi na dugoročnom planu.
Plan do 2050. godine uključuje sadnju biljaka koje zahtijevaju malo vode, smanjenje betonskih površina i projektiranje zgrada koje stvaraju više hlada.
Grad je također počeo otvarati javne rashladne postaje za beskućnike tijekom toplinskih valova i pokrenuo projekt sadnje 60.000 stabala do 2050. godine.
Na parkiralištu velikog košarkaškog stadiona čak se uklanja 1.000 parkirnih mjesta kako bi se na njihovom mjestu posadilo 1.000 stabala.
Odluka je kontroverzna u gradu koji je izrazito ovisan o automobilima.
Istodobno se s inženjerima Sveučilišta Nevada razvija reflektirajući premaz za krovove stotina lasvegaških hotela i kasina, iako bi njegova primjena zasad bila dobrovoljna.
Rješenje nije jedno – potrebno ih je mnogo
Znanost i istraživanja već nude brojne načine za smanjenje temperature u gradovima. No nijedno rješenje samo po sebi nije dovoljno.
Drveće može smanjiti temperaturu, ali može povećati vlagu, što u određenim uvjetima također predstavlja zdravstveni rizik. Bijeli pločnici mogu biti hladniji na površini, ali reflektirana sunčeva svjetlost može dodatno zagrijavati ljude.
Zato stručnjaci smatraju da će gradovi morati kombinirati različite pristupe – od zelenih površina i hladnih krovova do boljeg urbanističkog planiranja, rashladnih centara i preciznog praćenja temperatura.
„Kao arhitekti, naš je posao ponovno zamisliti budućnost“, kaže Steffen Lehmann. „Ne trebam vidjeti kako Las Vegas izgleda danas. Moram vidjeti kako će izgledati za 20 godina.“
A s obzirom na to da toplinski valovi postaju sve češći i intenzivniji, pitanje više nije hoće li se gradovi morati prilagoditi vrućini.