“Hangry” ili biti “bijesan dok gladan” više nije samo fraza iz reklama. Napokon je dodana i u Oxford English Dictionary. Riječ objašnjavaju kao “biti loše volje ili razdražen kao rezultat gladi”, a pišu da fraza potječe iz pedesetih godina 20. stoljeća.
No, što o “hangry” sindromu kaže znanost? Mnogi će se zakleti kako je riječ o “pravoj pojavi”, nevjerojatnoj razdraženosti koja utječe na naše odnose, posao i prijateljstva jer nismo dobili svoj “šut” kalorija.
Drugi pak kažu kako se “glad” u većini slučajeva kod njih ne pojavljuje ruku pod ruku s bijesom, već sa “klasičnim” simptomima poput kruljenja u želucu, dekoncentracije i slabosti.
Nedavno napravljeno istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu “Emotion” možda ima odgovor na to utječe li, i koliko, glad na naše raspoloženje te koliko nas “gura” u smjeru bijesa.
Glavna autorica studije Jennifer MacCormack, doktorandica na odsjeku psihologije i neuroznanosti na sveučilištu Chapel Hill u Sjevernoj Karolini, htjela je istražiti koje to emocije prolazimo kako se “bilda” glad i koji još faktori doprinose tome da budemo “hangry”, piše Vice.
Napravila je seriju od tri eksperimenta u kojima je MacCormack otkrila da dvije osnovne stvari koje određuju hoće li glad doprinijeti negativnim emocijama poput bijesa su – kontekst i samosvijest.
“Poanta je priče, laički rečeno, da nas glad ne baca u bijes automatizmom. Ako ste u negativnoj situaciji, negativni će stimulansi olakšati da mislite kako vam glad zapravo govorio nešto o vašoj okolini i što se događa oko vas umjesto da tijelo registrira da se loše osjećate prvenstveno zato jer ste gladni”, kaže MacCormack.
U prva dva eksperimenta više od 400 sudionika pokazana je slika koja treba potaknuti pozitivne, neutralne ili negativne osjećaje. To se zove “priming” ili “pripremanje”. Ubrzo nakon što im je slika pokazana, sudionicima je pokazan naslikani kineski piktograf a oni su, uz to što su morali opisati svoj nivo gladi, sudionici su piktograf morali opisati na skali od prijatno do izrazito neprijatno.
Što su sudionici bili gladniji to su negativnije opisivali piktograf – no samo ako je prva “priming” fotografija bila takva da je potaknula negativne osjećaje. Pozitivni i neutralni “priming” prikazi nisu imali nikakav utjecaj na to kako ljudi ocjene piktograf.
Smrt mediteranske dijete – ljudi s mora sve deblji
“Vaš mozak se ne oslanja samo za vaše fizičko stanje kako bi nešto “shvatio”, već koristi i bivša iskustva, vašu kulturu i kontekst u kojem se nalazite kako bi sagradili vašu percepciju o nečemu. Zato glad sama za sebe “nije dovoljna” već zahtjeva i druge stvari koje pomažu i zajedno “surađuju” kako bi oblikovale našu percepciju”, kaže MacCormack.
No, znanstvenici su također došli do zaključka i da oni koji su svjesniji svojih emocija i gladi koja se “manifestira” kao emocija teže će postati “bijesni od gladi”. Emocionalna osviještenost, kaže MacCormack, lomi tu vezu između gladi i emocije.
U posljednjem su eksperimentu zamolili sudionike da se prije testiranja ili najedu ili pak da dođu nakon što skoro 10 sati nisu jeli. Samo dio njih je zamoljen da napišu esej o svojim emocijama, a onda su svi morali proći kroz naporni računalni zadatak koji je programiran da se stalni ruši i gasi te da bude frustrirajući do besvijesti. Nakon toga, obje su skupine ispunile upitnike o emocijama i percepciji eksperimenta.
Prikaz pretilosti
Pretili se debljaju jer manje uživaju u hrani od ostalih
Oni koji su bili gladni i nisu napravili esej o emocijama prijavili su više bijesa i nepoželjnih emocija nakon napornog zadatka na računalu, nego oni koji su (gladni ili ne) bili “u doticaju” sa svojim emocijama.
“Kada ste potpuno obuzeti svijetom oko sebe i ne pazite na svoje unutrašnje stanje, onda nas glad često gurne prema bijesu, razdražljivosti i agresivnosti. Jedna poznata reklama kaže “kad si gladan nisi svoj”, no naše istraživanje pokazuje da, iako to može biti točno, dovoljno je odmaknuti se, procijeniti okolinu i količinu u stresa, pravilno prepoznati emocije i dalje ćete biti “svoji””, kaže MacCormack u izjavi te napominje kako je ovo još jedno u nizu istraživanja koje ukazuje na povezanost “uma i tijela”.