Josip Juratović dugogodišnji je zastupnik SPD-a u njemačkom Bundestagu. U svojim medijskim istupima često zna kazati kako je vrlo kritičan prema svim nacionalizmima – kako prvo kritizira hrvatski nacionalizam, pa tako i sve ostale, kao i da to da isto očekuje i od svojih kolega.
Posljednjih mjeseci u medijima se pisalo o suprotstavljenim stavovima između njenja i njegovog stranačkog i zastupničkog kolege Adisa Ahmetovića.
Ove vijesti o sukobu stavova dva SPD-ova zastupnika, dozu više zanimljivijim davala i činjenica da su obojica podrijetlom iz Hrvatske (Juratović), odnosno, BiH (Ahmetović). To se nastavilo i kada je riječ o nedavno nametnutim izmjenama Izbornog zakona i Ustava FBiH od strane visokog predstavnika u BiH.
Zastupnik Juratović za Dnevni list, između ostaloga, komentirao je i neke od predizbornih izjava predsjednika SDA Bakira Izetbegovića o utjecaju njegove stranke na neke od parlamenata, a među njima i njemački Bundestag, gdje je ustvrdio kako je zbog toga i donesena Rezolucija o BiH u kojoj se kao glavni kočničari i nacionalisti imenuju Milorad Dodik i Dragan Čović, dok je Juratović inzistirao kako se u tom „društvu“ treba naći i Izetbegović.
S druge strane, takav stav nije dijelio i njegov kolega Ahmetović. Juratović naglašava da Bundestag sebi ne može dozvoliti da bude iskorišten za predizborne programe podrške bilo koje nacionalističke stranke te da je Izjava Izetbegovića jako toksična i „ozbiljno narušava ugled njemačkog Bundestaga u BIH, jer bi to značilo da je Njemačka pristrana po pitanju BIH, što nije točno“.
Kao što i vjerojatno znate, nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, sat nakon zatvaranja biračkh mjesta, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, djelomično Ustava FBiH, uslijedile su brojne reakcije negodovanja, prvenstveno od predstavnika bošnjačkih stranaka. Međutim i 25 članova Europskog parlamenta također su ovim nezadovoljni te će Schmidt u Bruxullesu morati pojašnjavati svoje poteze. Što vi očekujete, hoće li se dogoditi da Schmidt povuče odluke i što bi to značilo za njega, ali i za BIH, ali i za međunarodnu zajednicu, odnosno, integritet OHR-a?
-Prije nego je donio odluku Christian Schmidt se savjetovao i informirao sa svim relevantnim dužnosnicima i vladama te zasigurno nije odluku donio sam. Osobno znam da je tijekom usklađivanja i donošenja promjene izbornog zakona razgovarao s civilnim društvima, akademicima, stranačkim vođama te potpisnicima Daytonskog sporazuma, europskim i njemačkim parlamentarcima, pa me zato i čudi kako je to potpisnicima tog pisma promaknulo. Oko donošenja odluke je usko surađivao, između ostalih, i s njemačkom vladom te mu je preporučeno gotovo od svih sugovornika da zbog velikih tenzija koje su se dizale prije izbora odluku donese neposredno nakon izbora. A to može biti sat, dan, dva tri dana. Ključno je bilo da pri uspostavljanju vlade izmjena stupi na snagu kako se ne bi produžilo dosadašnje stanje zbog neuspostavljanja vlade u BiH. Stoga sumnjam da će povuci odluku jer je ta odluka donesena usklađeno sa svima.
I vaš stranački kolega i kolega zastupnik u Bundestagu Adis Ahmetović je vrlo oštro, a možda i najoštrije od svih, kritizirao poteze gospodina Schmidta, kazavši kako je “promjena Ustava na dan izbora globalno nezabilježena”. On je rekao: “Političke akcije njemačkog visokog predstavnika nisu samo naštetili reputaciji OHR-a i na taj način BiH, nego posebno i Njemačke. Visoki predstavnik je jasno prokockao povjerenje u demokratske procese, ali također i kredibilnost neovisnosti institucije OHR-a”.
Kakav je vaš stav po pitanju Schmidtovih odluka, ali i kako komentirate ovakav, vrlo oštar pristup gospodina Adisa Ahmetovića, njemačkog političara i zastupnika Beundestaga prema njemačkom diplomati i visokom predstavniku u BiH?
-Uvjeren sam u to da će sve relevantne zemlje za donošenje odluka OHR-a i dalje biti u uskoj suradnji s Christianom Schmidtom pa tako i Njemačka. I zasigurno će i Njemačka dalje davati svoje mišljenje o daljnjem razvoju po pitanju rada OHR-a jer je to uobičajena praksa. Govoriti o nekom ozbiljnom političkom potezu ili pak poziciji Bundestaga na osnovu par potpisa pojedinih zastupnika je smiješno jer su to uobičajeni akcionizmi, koji ne pomažu međunarodnoj zajednici, a najmanje BIH već ruše povjerenje BIH u dobru namjeru međunarodnih institucija. A trenutno nam je svima zadatak da jednim glasom govorimo, da koristimo svaki instrument koji je na raspolaganju, pametno i ciljano. Inače će BIH i dalje ostati prepuštena budućnosti bez perspektive.
Ahmetović je vrlo oštro kritizirao i vaše stavove podrške pitanju poteza Christiana Schmidta, kazavši kako “predstavljate pojedinačno mišljenje koje nije većinsko ni u vladi ni u ‘semafor’ koaliciji”. “Žalosno je za njega da nakon 16 godina rada kao član Parlamenta i jedva upravljanjem statusom quo u BiH, on sada, iznenađujući za mnoge, predstavlja mnoge od pozicija HDZ-ovog premijera Plenkovića. To je razočaravajuće”, napisao je Ahmetović. Kako komentirate ove njegove navode i koji je Vaš odgovor na ovakav stav?
-Kolega Ahmetović ima pravo na svoje slobodno mišljenje pri čemu ja nikada nisam u ime Vlade i Parlamenta govorio kao što on to često sebi uzima za pravo. Međutim, koliko sljedbenika on ima predstavljajući sebe da zastupa poziciju ‘semafor koalicije‘ pokazuju najbolje brojke potpisnika pisma upućenom OHR-u. Što se pak tiče mog šesnaestogodišnjeg rada mislim da mi je ipak uspjelo jedno – da kao parlamentarac koji se bori za demokratske vrijednosti i na Zapadnom Balkanu dobiti povjerenje u sva tri naroda i ostalih u BIH pa tako i u regiji.
Najbitnije je bilo održati Njemačku politiku naspram zapadnog Balkana nepristranom, ali s ciljem da Njemačka bude seriozan partner s iskrenim namjerama za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine. O kolegi Adisu Ahmetoviću, kojemu sam ustupio mjesto prije godinu dana na poziciji izvjestitelja u odboru za vanjsku politiku SPD-a za Zapadni Balkan govore njegova djela koje nema potrebe previše komentirati jer sama govore za sebe. Što se pak mog odnosa po pitanju hrvatske politike prema BIH tiče, mislim da je moj medijski stav vrlo jasan, pa čak kada je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović pogrdno nazvao Ahmetovića, ja sam javno stao u njegovu zaštitu, dok Ahmetović je na sve pogrdne napadne na mene od radikalnih Bošnjaka odgovorio šutnjom, te još čak s nekima potvrdio javno suradnje, fotografirajući se s njima.
Tijekom izborne kampanje, predsjednik SDA Bakir Izetbegović u nekoliko navrata potvrdio je kako SDA ima utjecaj na njemački Bundestag. On je kazao: ”Ako smo u stanju u EPP-u dobiti rezoluciju koja je protiv HDZ-a u našu korist, znači da smo u stanju. Ako smo u stanju u Njemačkoj, Britaniji, Austriji, dobiti rezolucije koje nam odgovaraju za ono što mi hoćemo, u Senatu SAD-a, to ne dolazi samo, to netko radi”.
Molim pojasnite, i kao njemački političar i kao dugogodišnji zastupnik Bundestaga, postoje li strani utjecaji na Bundestag i koji su to utjecaji?
-Nažalost, to je normalna pojava da postoje pokušaji utjecaja na pojedine zastupnike. Međutim, zastupnici, iako su suvereni, moraju biti svjesni toga da snose odgovornost. Prije svega prema svome biračkom tijelu, a isto tako prema instituciji čiji su član. Često nam se događa da nas pokušavaju instrumentalizirati za svoje ciljeve pa čak i ucjenama. Međutim, dobar zastupnik upravo kada tako nešto osjeti, mora dati jasno do znanja da je svaka informacija dobro došla, ali odluke donosi on sam kako mu to savjest određuje. U preambuli njemačkog Ustava stoji napisano“da je svaki građanin savezne republike Njemačke pa tako i njemački poslanik obvezan raditi „u svijesti odgovornosti pred Bogom i čovjekom“. I to bi svakog zastupnika njemačkog Bundestaga trebalo obvezati jer se od njega očekuje da je svojim pozivom služi njemačkom Ustavu. Ova izjava Bakira Izetbegovića je jako toksična i ozbiljno narušava ugled njemačkog Bundestaga u BIH, jer bi to značilo da je Njemačka pristrana po pitanju BIH, što nije točno. Ako se uspostavi da je istinita tvrdnja da je nacionalistički SDA idejni začetnik Rezolucije koju je izglasao Bundestag onda je to jako štetno za kolege u Bundestagu. Bundestag sebi ne može dozvoliti da bude iskorišten za predizborne programe podrške bilo koje nacionalističke stranke.
Kao što ste i sami upoznati, još uvijek aktualni član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ujedno i predsjednik SNSD-a, vrlo je kritičan prema visokom predstavniku u BiH, ne priznaje ga i često ga pred medijima vrijeđa i na osobnoj razini. Sada to slično rade i brojni bošnjački političari, a njime nisu zadovoljni ni hrvatski političari u BiH, a skoro istu retoriku kao i Dodik ima i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, a sada i član Predsjedništva Željko Komšić. Čini se da gospodin Schmidt apsolutno nikome potpuno ne odgovara. Što to govori?
-Nažalost se politika u BIH izražava u tome što je uvijek protiv, a ne za, i to je glavni razlog zašto BiH tapka na mjestu. Zanimljivo je da svi kritiziraju rad Christiana Schmidta, a nitko ne nudi rješenje. Dapače, političari u BiH manipuliraju s narodom, pozivaju na prosvjede i šire nemire i što je najgore poslužuju radikalne struje koje me podsjećaju na početak devedesetih godina. Što se Schmidta tiče iz osobnog iskustva mogu kazati, ako su na sve strane negodovanja prema njemu onda je to znak da je na dobrom putu postavljanja okvira u kojima će političari morati odraditi svoj posao koji do sada nisu.
Iz BiH je vrlo čudno slušati dijametralno suprotne stavove Vas i vašeg kolege Ahmetovića oko događanja u BiH iako potičete iz iste političke stranke. Dovodi li to do problema u stranci, ali i u Bundestagu? Je li Bundestag u problemima zbog toga?
-Kolega Ahmetović i ja smo, kao što već rekoh, prije svega reprezentanti našeg biračkog tijela koji su građani Njemačke i time apsolutno i jedan i drugi suvereni u našim mišljenjima ili stavovima u našem radu u njemačkom Bundestagu. U demokratskom svijetu pa i u demokratskim strankama je uobičajeno da unutar stranke postoje različita mišljenja koja obogaćuju stranku traženjem kompromisa. Pa tako je i kolega Ahmetović od početka imao svoj način rada koji kao što se i vidi dosta razlikuje od mog pristupa.
Što se SPD-a tiče, sigurno nije s takvom situacijom sretan, ali jedna demokratska stranka s ogromnom tradicijom poput njemačkog SPD-a može takvu situaciju podnijeti. Što se pak njemačkog Bundestag tiče kao institucije, takva situacija je uobičajena ali neznatna jer za nju vrijedi samo ono što je napisano u njemačkom Bundestag s jasnim zaključkom kao što je to bila već spomenuta Rezolucija. Po pitanja zapadnog Balkana u strukturama naše partije nije do sada bilo takvih problema i poželjno je da se ta situacija na jedan kulturan način riješi.
Kakva su Vaša očekivanja na daljnji razvoj događanja u BiH, a posebno s osvrtom da je Europska komisija uvjetno preporučila kandidatski status za BiH?
-Posebno me raduje što nova vlada Njemačke aktivno podržava ubrzanje procesa pretpristupnih pregovora sa zemljama zapadnog Balkana što je urodilo plodom s preporukom kandidatskog statusa za BIH. To nije nagrada za neučinkovost bivše politike već poticaj i ohrabrenje za novu vladu, da što prije ispuni 14 točaka koje su potrebne za početak pretpristupnih procesa za ulazak u EU. Zato se nadam da će se što prije konstituirati nova vlada BIH između ostalog zahvaljujući i pritisku Christiana Schmidta i ubrzati stvaranje uvjeta za početak pretpristupnih pregovora. Osobno sam uvjeren u to da BIH ima dovoljno potencijala iznutra i da neće uskoro biti potreba za OHR-om. Pogotovo želim da konačno zdrave i demokratske snage među svim građanima BIH izgrade BIH državom ravnopravnih građana na temeljima demokratskih vrijednosti i time oslobode od bilo kakvih nepotrebnih aktivizama izvana.
/Desk/