Prema studiji objavljenoj u časopisu Frontiers of Oral Health, jednostavno ispiranje usta za provjeru razine bijelih krvnih stanica moglo bi predvidjeti rizik od srčanih bolesti.
Istraživači tvrde da ispiranje može otkriti upalu desni, a upala desni može dovesti do parodontoze (periodontitisa), koja je povezana sa srčanim bolestima.
Što je periodontitis?
Periodontitis je teški i uznapredovali oblik bolesti desni, poznat i kao parodontna bolest. Karakterizira ga upala i infekcija zubnog mesa i potpornih struktura zuba, uključujući zubnu kost. Ako se ne liječi, može dovesti do gubitka zuba i drugih komplikacija oralnog zdravlja te srčanih bolesti.
Uobičajeni simptomi parodontitisa su:
- upala desni
- krvarenje desni
- povlačenje desni
- formiranje džepova
- klimavi zubi
- postojani loš zadah (zbog prisutnosti bakterija u ustima).
Poveznica između bolesti desni i srčanih bolesti
Istraživači su proučavali mlađe odrasle osobe bez dijagnosticiranih parodontnih problema kako bi utvrdili mogu li niže razine oralne upale biti klinički značajne za zdravlje kardiovaskularnog sustava.
U pilot studiji istraživači su proučavali 28 nepušača u dobi 18 – 30 godina bez komorbiditeta ili lijekova koji bi mogli utjecati na kardiovaskularni rizik.
Istraživači su koristili jednostavno oralno ispiranje za mjerenje razine bijelih krvnih stanica u slini zdravih odraslih osoba kako bi vidjeli postoji li povezanost sa srčanim bolestima.
Znanstvenici su izvijestili da su visoke razine bijelih krvnih zrnaca u slini imale značajnu vezu sa slabom dilatacijom posredovanom protokom, što ukazuje na povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Međutim, nije bilo veze između bijelih krvnih zrnaca i brzine pulsnog vala, što ukazuje da dugoročni utjecaji na arterije još nisu nastupili.
Oralna upala može procuriti u krvožilni sustav
Dilatacija posredovana protokom odnosi se na proširenje arterije kada se protok krvi poveća. Brzina pulsnog vala mjeri krutost arterija i neovisni je prediktor kardiovaskularnog rizika. Promjene načina života, zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i upravljanje krvnim tlakom i kolesterolom mogu poboljšati brzinu pulsnog vala.