Nakon parlamentarnih izbora Izrael se suočava s neizvjesnim pregovorima o formiranju nove vlade. Iako je Gadi Eisenkot dobio mandat za njezino sastavljanje, nijedan politički blok nema potrebnu većinu, a duboke podjele oko suradnje s arapskim strankama i vojne službe ultraortodoksnih Židova dodatno otežavaju postizanje dogovora.
Izraelska politička scena ušla je u razdoblje neizvjesnosti nakon parlamentarnih izbora na kojima nijedan politički blok nije osvojio najmanje 61 od ukupno 120 zastupničkih mjesta u Knessetu, koliko je potrebno za parlamentarnu većinu.
Stranka Likud, koju predvodi Benjamin Netanyahu, ostala je najveća pojedinačna politička opcija s 27 mandata, dok njegov politički blok raspolaže s ukupno 53 zastupnika. Savez okupljen oko Gadija Eisenkota osvojio je 48 mandata, a arapske stranke zajedno imaju 19 zastupnika.
Izraelski predsjednik Isaac Herzog povjerio je mandat za sastavljanje nove vlade Eisenkotu, nakon što ga je podržalo 67 zastupnika. Međutim, takva potpora ne znači nužno da su svi koji su ga preporučili spremni sudjelovati u parlamentarnoj većini.
Herzog je pozvao političke predstavnike da pronađu zajednički jezik i izbjegnu nove izbore, upozoravajući na brojne izazove s kojima se država suočava.
Arapske stranke ključne za formiranje većine
Jedna od najvećih prepreka pregovorima jest pitanje moguće suradnje s arapskim strankama. Netanyahu je pozvao na nacionalno jedinstvo zbog sigurnosnih prijetnji, osobito onih povezanih s Iranom, ali je istodobno odbacio mogućnost vlade koja bi ovisila o potpori stranke Ra’am ili Zajedničke liste.
Takva izjava dodatno je zakomplicirala pregovore, a Eisenkot je nakon Netanyahuova istupa otkazao planirani sastanak s predstavnicima Likuda.
Dok je Ra’am spreman podržati novu vladu, Zajednička lista postavlja određene uvjete. Njezin čelnik Yusuf Jabareen smatra da je smjena Netanyahuove vlade nužna, iako priznaje da nova vlast neće nužno ispuniti sve zahtjeve arapskih stranaka.
Unutar izraelskog društva postoje različiti stavovi o njihovu sudjelovanju u vlasti. Dio građana smatra da izraelski Arapi, kao ravnopravni državljani, trebaju imati svoje mjesto u političkom odlučivanju, dok drugi odbacuju mogućnost njihova uključivanja u vladajuću koaliciju.
Vojna služba ultraortodoksnih Židova dodatno komplicira pregovore
Druga važna prepreka odnosi se na vojnu službu ultraortodoksnih Židova. Nakon godina ratovanja i velikog opterećenja pričuvnog sastava, sve su glasniji zahtjevi da se i pripadnici ultraortodoksne zajednice uključe u obrambeni sustav.
Avigdor Liberman, čelnik stranke Yisrael Beiteinu i bivši izraelski ministar obrane, predložio je model prema kojem bi Eisenkotovih 48 zastupnika, sedam zastupnika Ujedinjene Tore i šest zastupnika stranke Shas zajedno osigurali točno 61 mandat.
Međutim, takav dogovor zasad je neizvjestan jer Shas ostaje uz Netanyahua, dok ultraortodoksne stranke traže jamstva o zadržavanju postojećih povlastica, uključujući izuzeća od vojne službe i financiranje vjerskih institucija.
Upravo je to pitanje jedno od ključnih predizbornih obećanja stranaka koje žele okončati Netanyahuovu vlast. Nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. godine, brojni izraelski vojnici i pričuvnici proveli su više od 200 dana godišnje na vojnim dužnostima, što je dodatno otvorilo raspravu o ravnomjernoj raspodjeli obrambenih obveza.
Eisenkot najavljuje drukčiji način upravljanja državom
Gadi Eisenkot, bivši načelnik Glavnog stožera izraelske vojske, najavljuje promjene u načinu upravljanja državom, odgovornosti političkog vodstva i odnosu prema institucijama.
Ipak, njegov dolazak na čelo vlade ne bi nužno značio veliki zaokret u izraelskoj sigurnosnoj politici. Eisenkot zagovara čvrst pristup prema Iranu i oružanim skupinama u regiji te ne podržava uspostavu palestinske države.
Glavne razlike u odnosu na Netanyahua odnose se na odgovornost za sigurnosne propuste koji su prethodili Hamasovu napadu, funkcioniranje državnih institucija i unutarnjopolitičko upravljanje.
Eisenkot je svoju političku viziju opisao kao predanost židovskoj, demokratskoj, liberalnoj i ravnopravnoj državi Izrael za sve njezine građane.
Trump najavio obustavu američke vojne pomoći
Politička kriza u Izraelu odvija se u trenutku promjena u odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Američki predsjednik Donald Trump poraz republikanaca na izborima povezao je, među ostalim, s nezadovoljstvom birača ratom i američkom politikom prema Izraelu.
Trump je najavio obustavu približno četiri milijarde dolara godišnje vojne pomoći Izraelu do kraja godine, unatoč postojećem sporazumu koji vrijedi do 2028. godine. Budući model američko-izraelske vojne suradnje još je predmet razgovora.
Dodatni pritisak predstavlja humanitarna situacija u Pojasu Gaze. Obilne kiše poplavile su desetke tisuća šatora u kojima borave raseljeni stanovnici, a Trumpov Odbor za mir ocijenio je izraelski odgovor nedostatnim i zatražio hitan ulazak humanitarne pomoći.
Boris Havel: Eisenkot ima nekoliko opcija, ali svaka nosi političke posljedice
O političkoj situaciji u Izraelu govorio je i Boris Havel, stručnjak za Bliski istok s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, gostujući u HRT-ovoj emisiji Agenda.
Havel smatra da Eisenkot ima vrlo zahtjevan zadatak jer nijedna od mogućih kombinacija za sastavljanje parlamentarne većine ne dolazi bez ozbiljnih političkih kompromisa.
„Eisenkot u ovom trenutku ima nekoliko opcija, od kojih su sve loše”, ocijenio je Havel.
Prema njegovu mišljenju, jedna od mogućnosti jest formiranje široke koalicije uz sudjelovanje arapskih stranaka ili manjinske vlade koja bi ovisila o njihovoj parlamentarnoj potpori.
Međutim, takav bi potez mogao izazvati nezadovoljstvo unutar samog Eisenkotova političkog bloka jer su pojedine stranke tijekom predizborne kampanje izričito obećale da neće ulaziti u takve aranžmane.
„Netko iz oporbenog bloka morat će, kako sada stvari stoje, prekršiti neka svoja obećanja”, upozorio je Havel.
Dodao je kako bi ponavljanje parlamentarnih izbora za Eisenkotov blok značilo ponovno suočavanje s biračima nakon kampanje u koju su uložena velika sredstva i od koje su očekivali bolji rezultat.
Raspodjela vojnog tereta jedno je od najvažnijih pitanja
Havel je posebno istaknuo problem vojne službe ultraortodoksnih Židova, koji smatra jednim od ključnih pitanja za budućnost izraelske politike.
Objasnio je kako je nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. godine teret obrane zemlje u velikoj mjeri pao na redovne vojnike i pričuvnike, od kojih su neki proveli i više od 200 dana godišnje na vojnim dužnostima.
Uključivanje ultraortodoksnih muškaraca u vojni sustav moglo bi, prema njegovoj procjeni, pridonijeti ravnomjernijoj raspodjeli obveza među izraelskim građanima.
„Izravan interes oporbe u ovom trenutku nije toliko rušenje Netanyahua koliko raspoređivanje tog tereta na čitavo društvo”, zaključio je Havel.
Rok za sastavljanje vlade istječe 6. prosinca
Eisenkot ima rok do 6. prosinca za sastavljanje nove izraelske vlade, uz mogućnost produljenja za dodatna dva tjedna.
U međuvremenu je konstituiran novi Knesset, a za 17. studenoga najavljeno je glasovanje o oporbenom kandidatu Matanu Kahani za predsjednika parlamenta, što bi moglo dovesti do smjene Netanyahuova saveznika s te pozicije.
Bez obzira na ishod pregovora, novu izraelsku vlast čekaju brojni izazovi: duboke društvene podjele, neriješeno pitanje vojne službe, sigurnosne prijetnje, humanitarna kriza u Gazi i neizvjesnost oko budućih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Sastavljanje nove vlade stoga neće biti samo pitanje osiguravanja 61 zastupničkog glasa, nego i pronalaženja političkog kompromisa oko pitanja koja već godinama dijele izraelsko društvo.
