Kineski predsjednik Xi Jinping izjavio je kako je potpuno „ponovno ujedinjenje” Tajvana s Kinom povijesna misija koja će se sigurno ostvariti. Pritom je ponovno zagovarao mirno ujedinjenje prema modelu „jedna država, dva sustava”, koji tajvanske vlasti odlučno odbacuju.
Kineski predsjednik Xi Jinping u četvrtak je poručio da se povijesni tijek događaja ne može zaustaviti te da će se potpuno ujedinjenje Tajvana s Kinom neizbježno ostvariti. Njegova izjava uslijedila je tijekom obilježavanja 160. obljetnice rođenja Sun Yat-sena, revolucionara koji je sudjelovao u rušenju posljednje kineske carske dinastije i osnivanju Republike Kine.
Govoreći u Velikoj dvorani naroda u Pekingu, Xi je pitanje Tajvana nazvao „nepokolebljivom povijesnom misijom” Komunističke partije Kine.
„Povijesni tijek ne može se zaustaviti. Potpuno ujedinjenje domovine mora se ostvariti i sigurno će se ostvariti”, poručio je Xi.
Peking ponovno zagovara model „jedna država, dva sustava”
Xi je ponovio kako Kina zagovara mirno ujedinjenje i politiku „jedna država, dva sustava”, ističući da je Peking spreman razgovarati s Tajvanom uz poštovanje načela jedne Kine, prenosi Reuters.
Prema kineskom stajalištu, Tajvan je dio kineskog teritorija, iako otokom upravlja demokratski izabrana vlast koja odbacuje suverenitet Pekinga.
Model „jedna država, dva sustava” podrazumijevao bi određeni stupanj autonomije Tajvana unutar kineskog političkog okvira. Međutim, takav prijedlog ne podržava nijedna veća tajvanska politička stranka.
Xi je pozvao sve Kineze, uključujući stanovnike Tajvana, da se zajednički suprotstave snagama koje zagovaraju neovisnost otoka te da rade na mirnom razvoju odnosa između dviju strana Tajvanskog tjesnaca.
Tajvan odbacio Xijevu poruku
Tajvansko Vijeće za kopnene poslove odbacilo je Xijeve izjave, poručivši kako ni tajvanska vlada ni stanovništvo ne mogu prihvatiti model „jedna država, dva sustava”.
Prema stajalištu tajvanskih vlasti, takav bi model u konačnici značio podređivanje autoritarnoj vlasti Komunističke partije Kine.
Glasnogovornik vijeća Liang Wen-chieh izjavio je kako se Xijeve poruke o ujedinjenju ne razlikuju bitno od ranijih kineskih stajališta.
Tajvanski predsjednik Lai Ching-te i njegova Demokratska progresivna stranka zagovaraju zaseban identitet Tajvana, dok Peking Laija naziva separatistom i odbija razgovarati s njim. Lai, s druge strane, ističe kako isključivo stanovnici Tajvana imaju pravo odlučivati o budućnosti otoka.
Kineska vojska pojačava aktivnosti oko otoka
Iako Xi u govoru nije spomenuo uporabu vojne sile, Kina se nikada nije odrekla mogućnosti njezine primjene radi preuzimanja kontrole nad Tajvanom.
Kineska vojska gotovo svakodnevno provodi aktivnosti oko otoka, a njezino djelovanje sve se više širi prema zapadnom Pacifiku.
Tajvansko Ministarstvo obrane priopćilo je da je u četvrtak zabilježilo 29 kineskih vojnih zrakoplova, među kojima su bili borbeni zrakoplovi J-16 i bespilotne letjelice. Zrakoplovi su sudjelovali u takozvanoj zajedničkoj patroli borbene spremnosti, koja se odvijala istodobno s aktivnostima kineskih ratnih brodova.
Sun Yat-sen – povijesna figura koju prisvajaju obje strane
Xijev govor održan je povodom 160. obljetnice rođenja Sun Yat-sena, kojeg i Kina i Tajvan smatraju važnom povijesnom osobom.
Sun je imao ključnu ulogu u revoluciji 1911. godine, kojom je okončana višestoljetna carska vladavina u Kini i uspostavljena Republika Kina.
U Tajvanu se službeno smatra „ocem nacije”, a njegov portret nalazi se u predsjedničkom uredu. Peking ga, pak, opisuje kao velikog nacionalnog junaka, domoljuba i preteču kineske revolucije.
Nakon pobjede komunista u građanskom ratu 1949. godine, poražena vlada Republike Kine povukla se na Tajvan, gdje je nastavila djelovati. Narodna Republika Kina osnovana je na kopnu, dok Tajvan od tada ima vlastite institucije i zasebnu političku upravu.
Susret Trumpa i Xija uoči summita APEC-a
Xijeve izjave dolaze uoči summita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC), koji će se održati u kineskom tehnološkom središtu Shenzhenu. Očekuje se da će se Xi ondje ponovno sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Istodobno se Tajvan priprema za važne lokalne izbore koji bi se trebali održati za nešto više od dva tjedna.
Tajvanske vlasti prošlog su mjeseca pozvale svoje građane da izbjegavaju kineska događanja organizirana povodom obljetnice Sun Yat-senova rođenja, optužujući Peking da iskrivljuje njegovo nasljeđe i povijesnu ulogu.
Pitanje Tajvana tako ostaje jedno od najosjetljivijih u odnosima Kine i Sjedinjenih Američkih Država, ali i važan čimbenik sigurnosne situacije u azijsko-pacifičkoj regiji.
