Unatoč američkim ograničenjima izvoza napredne tehnologije, kineska sveučilišta i istraživačke institucije nastavljaju dolaziti do najmoćnijih Nvidijinih AI procesora. Dokumenti o javnoj nabavi otkrivaju kako se zabranjeni čipovi nabavljaju preko domaćih kineskih dobavljača, pa čak i iznajmljuju kroz usluge računalne infrastrukture, prenosi Reuters.
Kinesko sveučilište Northwestern Polytechnical University, koje ima bliske veze s kineskom vojskom i nalazi se na američkoj trgovinskoj crnoj listi, prošlog je mjeseca nabavilo dva napredna Nvidijina H200 čipa. Riječ je o procesorima koji podliježu strogim američkim izvoznim ograničenjima, a njihova isporuka institucijama poput ovog sveučilišta u pravilu zahtijeva posebna odobrenja koja se najčešće odbijaju.
Prema dokumentima o javnoj nabavi koje je pregledao Reuters, sveučilište je 21. listopada kupilo dva H200 procesora za ukupno 874.700 kineskih juana, odnosno približno 123.000 američkih dolara.
Zanimljivo je da čipovi nisu kupljeni izravno od Nvidije, nego preko kineske tehnološke tvrtke Shaanxi Bosuan Network Technology. Upravo takav način nabave otvara ozbiljna pitanja o učinkovitosti američkih kontrola izvoza napredne tehnologije u Kinu.
Sveučilište na američkoj crnoj listi
Northwestern Polytechnical University nalazi se u gradu Xi’anu, na sjeverozapadu Kine, a poznato je po istraživanjima u području vojnog zrakoplovstva, raketnih sustava i satelitske tehnologije.
Američko Ministarstvo trgovine uvrstilo je ovo sveučilište na popis sankcioniranih subjekata još 2001. godine, zbog navodne uključenosti u aktivnosti povezane sa širenjem raketne tehnologije i vojnim istraživanjima.
Ograničenja su dodatno pooštrena 2019. godine, kada je izvoz kontrolirane američke tehnologije prema toj instituciji podvrgnut politici odbijanja odobrenja u većini slučajeva.
Sveučilište je, međutim, nastavilo dolaziti do naprednih Nvidijinih procesora. Osim izravne kupnje dvaju H200 čipova, dokumenti pokazuju da je tijekom ove godine sklopilo i pet ugovora s kineskim tvrtkama za najam računalnih kapaciteta koji uključuju Nvidijine procesore.
Napredni čipovi koriste se za razvoj umjetne inteligencije
H200 pripada najnaprednijoj generaciji Nvidijinih procesora namijenjenih treniranju i pokretanju zahtjevnih sustava umjetne inteligencije.
Takvi čipovi imaju važnu ulogu u razvoju velikih jezičnih modela, analizi podataka i naprednim računalnim simulacijama, ali i u istraživanjima koja mogu imati vojnu primjenu.
Prema dokumentima, sveučilišna škola za kibernetičku sigurnost u siječnju je sklopila dva sedmomjesečna ugovora za pristup poslužiteljima koji su sadržavali po osam H200 procesora. Vrijednost ugovora iznosila je 441.700 i 441.000 juana, a usluge su bile namijenjene dodatnom treniranju AI modela i učenju putem potkrepljenja.
Sveučilište je također unajmljivalo pristup poslužiteljima s osam Nvidijinih A100 i osam A800 procesora. Oba modela podliježu američkim zabranama izvoza u Kinu.
Reuters navodi i primjer druge kineske sveučilišne institucije koja je u travnju ugovorila računalne usluge za simulacije konstrukcija i dinamike fluida, uz korištenje najmanje 24 A100 procesora.
Nije riječ o izoliranom slučaju: i druga sveučilišta nabavljaju zabranjene čipove
Pregled 26 kineskih dokumenata o javnoj nabavi i poslovnih evidencija iz ove godine otkrio je da Northwestern Polytechnical University nije jedina institucija koja dolazi do američkih čipova pod izvoznim ograničenjima.
Među ostalim primjerima izdvajaju se:
- Shenzhen University – u rujnu je kupilo tri Nvidijina H100 procesora za 769.800 juana.
- Wuhan University of Technology – u lipnju je nabavilo poslužitelj s H100 procesorom za 355.000 juana, a zasebno je kupilo četiri A100 čipa za 344.000 juana.
- Beihang University – sveučilište iz skupine kineskih institucija poznatih kao „Sedam sinova nacionalne obrane” kupilo je četiri A800 procesora za 489.000 juana.
- University of Chinese Academy of Sciences – u dokumentima o javnoj nabavi navedeni su dobavljači računalnih usluga temeljenih na Nvidijinim H800 i A800 čipovima.
U jednom od ugovora pristup H800 procesorima ponuđen je po cijeni od 10 juana za sat korištenja jednog čipa.
Posebno je značajno da su neka od navedenih sveučilišta izravno povezana s kineskom obrambenom industrijom, zrakoplovnim programima i vojnim istraživanjima.
Kako Kina zaobilazi američka ograničenja?
Ključ problema leži u činjenici da kineske institucije ne moraju nužno kupovati procesore izravno od američkih proizvođača.
Umjesto toga, koriste domaće posrednike, dobavljače računalne opreme i tvrtke koje iznajmljuju pristup poslužiteljima opremljenima naprednim čipovima.
Reuters je i ranije izvještavao o kineskim institucijama koje su nabavljale poslužitelje s ograničenim Nvidijinim procesorima preko domaćih preprodavača. Među proizvođačima poslužiteljske opreme spominju se Super Micro Computer, Dell i Gigabyte.
Postoji i razvijeno neformalno tržište na kojem se napredni Nvidijini čipovi nabavljaju preko posrednika i zaliha iz trećih zemalja.
Kineski propisi o javnoj nabavi pritom zahtijevaju da dobavljači prije dodjele ugovora potvrde kako mogu ispuniti narudžbu. Ipak, dokumentacija često ne otkriva odakle procesori stvarno dolaze niti gdje se nalaze poslužitelji kojima institucije pristupaju.
Trumpova administracija ublažila dio ograničenja, ali ne i za sankcionirane institucije
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa u siječnju je počela razmatrati mogućnost izvoza određenih H200 čipova u Kinu, i to pojedinačno, od slučaja do slučaja.
Međutim, ta odluka nije ukinula zasebna ograničenja za institucije koje se nalaze na američkoj listi sankcioniranih subjekata. Među njima je i Northwestern Polytechnical University.
Američka pravila također predviđaju zaštitne mehanizme kojima bi se trebalo spriječiti da sankcionirane institucije i vojni korisnici daljinski pristupaju čipovima izvezenima prema odobrenim licencama.
Unatoč tome, Reutersovi nalazi pokazuju da napredna računalna infrastruktura i dalje dolazi do kineskih institucija putem domaćeg tržišta.
Nvidia i Jensen Huang pod sve većim političkim pritiskom
Slučaj dolazi u trenutku kada se Nvidia i njezin izvršni direktor Jensen Huang suočavaju sa sve većim pritiskom američkih političara.
Huang se javno zalagao za ublažavanje ograničenja izvoza AI čipova u Kinu, tvrdeći da bi nastavak prodaje američke tehnologije pomogao očuvati američku tehnološku prednost i zadržati kineske korisnike ovisnima o američkim proizvodima.
Dio američkih zastupnika, međutim, smatra da pristup najnaprednijim procesorima može ubrzati kineski razvoj umjetne inteligencije za vojne potrebe, uključujući projektiranje oružja, obavještajnu analizu i modernizaciju vojske.
Tri republikanska predsjednika kongresnih odbora zatražila su sastanak s Huangom 18. studenoga, nakon izvješća o njegovim navodnim kontaktima s osobom za koju se sumnja da je povezana s kineskim obavještajnim strukturama.
Reuters navodi kako su sveučilišta spomenuta u dokumentima, Nvidia i američko Ministarstvo trgovine odbili odgovoriti na upite novinske agencije.
Američke zabrane pod velikim upitnikom
Otkriće da kineska sveučilišta s vojnim vezama mogu nabavljati ili unajmljivati pristup naprednim Nvidijinim procesorima otvara ozbiljno pitanje: koliko su američke izvozne kontrole zapravo učinkovite?
Washington pokušava ograničiti kineski pristup najnaprednijoj tehnologiji kako bi usporio razvoj njezinih vojnih i tehnoloških kapaciteta. No, dok god postoji mreža domaćih dobavljača, posrednika i pružatelja računalnih usluga, zabrana izravne prodaje ne mora značiti i stvarnu zabranu pristupa.
Reuters je prošlog tjedna izvijestio i da su manje količine H200 čipova već stigle u Kinu neizravnim kanalima, dok Peking još nije odobrio njihov uvoz u velikim količinama.
Najnoviji slučaj pokazuje da se utrka za naprednom umjetnom inteligencijom ne vodi samo između tehnoloških kompanija i država, nego i kroz složene lance nabave koje je sve teže nadzirati.
