Bakir Izetbegović, predsjednik SDA i kandidat te stranke za bošnjačkog člana Predsjedništva u intervjuu za Dnevni list govorio je o mnogim pitanjima. Između ostaloga, o političkoj situaciji u BiH, predstojećim izborima, mogućnosti koaliranja s budućim koalicijskim partnerima, OHR-u itd.
Između ostaloga, Izetbegović je kazao kako s liderima stranaka Trojke (SDP-NiP-NS) nema kontakte, ali kako s Željkom Komšićem (DF), Semirom Efendićem (Stranka za BiH) i Fahrudinom Radončićem (SBB BiH) ima dobre odnose.
Izetbegović je stava kako bi se Srbija i Hrvatska trebale prestati miješati u unutarnje stvari BiH, a značajno je relativizirao inzistiranje hrvatskih političara u BiH za izmjenu Ustava i mogućnost izbora legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, stavljajući u istu ravan zahtjeve za, kako je rekao, vraćanjem 28 pozicija rukovoditelja i zamjenika rukovoditelja u upravnim organizacijama na razini BiH.
U kakvim ste danas odnosima s drugim liderima bošnjačkih stranka i s liderima stranaka koje se predstavljaju kao neka građanska opcija?
-S liderima Trojke nemam kontakt, ali imam s ljudima iz tih stranaka. S Komšićem, Radončićem i Efendićem imam dobre odnose.
Ukoliko SDA na predstojećim izborima pobijedi i uđe u vlast na državnom i federalnom nivou, s kime će koalirati? Posebno u slučaju da predstavnici Srba i Hrvata opet budu SNSD i HDZ BiH. Može li se uopće s Dodikom ići dalje? Što je Vaša crvena linija i na koje ste kompromise spremni pristati?
-Koalira se, htjeli-ne htjeli, s onima koji imaju dovoljno ruku u parlamentima, naročito u domovima naroda. Vidjet ćemo kako će se to ovaj put završiti. U ovom času bitno je da SDA i stranke koje su se odupirale i Dodiku i ovome što je radila Trojka nadjačaju.
Koji su Vaši strateški uvjeti za koaliranje s drugim strankama u narednom periodu?
-Prestanak blokada i udara na BiH, pokretanje zaustavljenih reformskih procesa, vraćanje pozicija koje su Bošnjaci izgubili nakon 2022., usvajanje zakona o proporcionalnoj zastupljenosti u skladu s Ustavom BiH, jačanje gospodarstva koje će omogućiti ubrzan rast životnog standarda stanovništva, učinkovita borba protiv korupcije i sve prisutnijeg nasilja u društvu.
Kako ocjenjujete trenutne odnose sa susjedima, Hrvatskom i Srbijom, i što je ključno za postizanje trajnog povjerenja u regiji? U zadnje vrijeme posebno je žestoke reakcije izazvala rezolucija Sabora Republike Hrvatske o političkim pravima Hrvata u BiH.
-Srbija i Hrvatska trebale bi se konačno, 30 godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, prestati miješati u unutarnje stvari BiH. Hrvati i Srbi u BiH žive s Bošnjacima, sve tri etničke grupe dijele prostor, povijest i genetsku bazu. Mi se jako dobro razumijemo, nikada problem nije krenuo unutar BiH, uvijek je uvezen, iniciran izvana. Neka nas konačno puste da se sami dogovorimo i dogovorit ćemo se.
Dragan Čović i izborni zakon? Je li SDA spremna ići u neki dogovor koji bi riješio to pitanje? I kada? Kako vidite rješenje reforme Izbornog zakona, posebno u kontekstu presuda Europskog suda za ljudska prava?
-To je teško rješiva enigma koja je u posljednjih dvadeset godina proizvodila turbulencije, stvarala nove stranke i slabila stare i nije bila riješena. U svakom slučaju, Čović i hrvatska strana trebaju biti svjesni činjenice da oni traže izmjenu Ustava radi jedne pozicije u Predsjedništvu BiH, dok bošnjačka strana traži samo implementaciju, provođenje Ustava kako bi nam se vratilo 28 pozicija rukovoditelja i zamjenika rukovoditelja u upravnim organizacijama na razini BiH. Bošnjacima po Ustavu pripada 75 rukovodnih pozicija, a obnašaju 47, Hrvati obnašaju 51, a Srbi 52.
Čović stalno ističe da se mora provesti princip legitimnog predstavljanja. Je li Čović pogazio taj princip prilikom izbora posljednjeg rukovodstva Doma naroda?
-Jeste, naravno.
Kakav je Vaš stav o ulozi i opstanku Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini? Jasno je da s Visokim predstavnikom ne može ući u EU…
-Vrijeme za odlazak OHR-a će doći, ali to će biti u okolnostima potpuno drugačijim od sadašnjih. Napadi na stabilnost BiH u proteklih 30 godina bili takvi da je bonska ovlast korištena više od 800 puta! Uklanjanje OHR-a u ovom času bi ličilo na uklanjanje osigurača koji je strujni udar spriječio 800 puta, a zatim čekati novi šok. Prije odlaska OHR-a morat će se kreirati učinkoviti domaći mehanizmi koji će zaustavljati blokade i udare na sistem.
Muslimani nisu dio problema za Europu
Bosna i Hercegovina se nalazi na raskrsnici između EU, NATO-a, ali i snažnih utjecaja Amerike, Turske, Rusije i Kine. Gdje vidite najsigurnije utočište za BiH?
-Mi smo Europljani i mjesto nam je u europskim političkim i sigurnosnim savezima. Neki procjenjuju da će Europska unija i NATO slabiti, da će razmirice između EU i SAD-a dovesti do toga. Ja sam uvjeren da će Europa naći način da sebe ojača na svaki način i mi trebamo biti dio tog jačanja. Također, cijenim da muslimani trebaju Europi: i mi, balkanski muslimani, i Turci, i muslimani iz Azije i Afrike koji dolaze u Europu tražeći posao i sigurnost. Muslimani nisu dio problema za Europu; dio su rješenja jer rade, doprinose i poštuju europsku kulturu i organizaciju. Oni mogu unijeti novu komponentu, energiju i vitalnost u Stari kontinent, rekao je Izetbegović za Dnevni list.
Intervju u cijelosti možete pročitati: OVDJE.
/Desk/