Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, Dragan Čović, za današnje proširene sjednice Predsjedništva i Glavnog vijeća (GV) HNS-a ocijenio je kao “prevažne u kontekstu doprinosa da BiH konačno dovedemo na novi tijek europskih aktivnosti“. Čović je rekao kako je poslao dokument svojim kolegama iz koalicijskih stranaka s prijedlogom izmjena Izbornog zakona, a koji je izrađen po dogovoru predstavnika vladajućih stranaka na državnoj razini (HDZ -SNSD-Trojka) na sastanku održanom prije nekoliko dana u Laktašima kod Banja Luke. On je pritom i dobrim dijelom ogradio kako to nije prijedlog HDZ-a nego rezultat dogovora pet stranaka.
Kako se doznaje, Čović je na ovoj sjednici članove-predstavnice stranaka upoznao kako i dalje snažno stoji pri svojim stajalištima oko Južne interkonekcije, odnosno, da projektom izgradnje plinovoda kroz Hercegovinu treba upravljati novi pravni subjekt, a ne BH GAS.
No, što se tiče Izbornog zakona, konkretno izbora hrvatskog člana Predsjedništva, vrlo brzo je stigla reakcija iz Veleposlanstva SAD-a u BiH.
„Tu su tri elementa, jedan se element odnosi na izmjene Izbornog zakona koji tiče Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), drugi element se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH i treći se odnosi na tehnička pitanja ili transparentnost integritet izbornog procesa. To smo stavili u jednu cjelinu i to je odraz naših razgovora na zadnjem sastanku stranaka petorke“, rekao je Čović, referirajući se na dogovoreno.
Osvrćući se na pitanje izbora članova Predsjedništva BiH, a s naglaskom na hrvatskog člana, Čović je kazao kako je „ponuđeno rješenje koje će onemogućiti da jedan narod bira predstavnika drugog naroda u kolektivnom šefu države“.
„Prema tom prijedlogu, ništa se ne mijenja kada je u pitanju izbor srpskog i bošnjačkog člana, a dodaje se uvjetna kategorija za hrvatskog člana Predsjedništva. Onaj tko pobjedi na listi Hrvata morat će zadovoljiti uvjet da je pobijedio u barem tri županije koje su tamo definirane, a ako nije u tri, onda u dvije, ako nije u dvije onda u jednoj, odnosno, ako nije pobijedio ni u jednoj, onda je konačno izabran onaj s najvećim brojem glasova. Taj uvjet onemogućava da se s 99 posto nečijih drugih glasova bira hrvatski član Predsjedništva“, pojasnio je Čović prijedlog o kojem se, više-manje, godinama govori i u javnosti i u političkom diskursu.
I on, kao prije njega predsjednik SNSD-a i ostalih članica vladajućih stranaka, ponovio je kako se nada da će do kraja veljače izmjene Izbornog zakona BiH biti usvojene u Parlamentarnoj skupštini BiH, kao i set europskih zakona kako bi BiH u ožujku dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s EU. Kako se doznaje, prisutnim predstavnicima stranaka članica HNS-a Čović je kazao kako stoji na svojim stajalištima oko Južne interkonekcije.
No, izuzev pitanja jesu li o ovakvom prijedlogu razgovarali i usuglasili stajališta predsjednici koalicijskih stranaka na državnoj razini, nakon što su mediji prenijeli Čovićevu izjavu, uskoro je uslijedila reakcija iz Veleposlanstva SAD u BiH koje je ponovno predsjedniku HDZ-a i HNS-a, a nakon kritika zbog njegovog stajališta oko Južne interkonekcije, dala – šah-mat.
Naime, Veleposlanstvo SAD-a priopćilo je kako je “nemoguće promijeniti način izbora članova Predsjedništva BiH da bi se provele presude Europskog suda za ljudska prava samo kroz Izborni zakon, već su nužne i izmjene Ustava BiH”.
“Europski sud za ljudska prava (ECHR) donio je nekoliko presuda kojima se nalaže lokalnim političkim liderima da izmijene Daytonski ustav, a EU je naglasila da se BiH ne može pridružiti EU bez toga”, istaknuto je u reakciji američke administracije u BiH.
Posebno su naglasili kako se najistaknutija od tih odluka odnosi na tročlano Predsjedništvo BiH.
“SAD snažno podržavaju napore političkih lidera u zemlji u postignuću kompromisa nužnog za izmjenu Ustava BiH u svezi s Predsjedništvom na način koji ga dovodi u skladu s presudama ECHR-a. Međutim, izmjenama Izbornog zakona BiH to nije moguće učiniti. Potrebni su ustavni amandmani. Međunarodni pravni stručnjaci, uključujući i Venecijansku komisiju, bili su nedvosmisleni po ovom pitanju tijekom pregovora o izbornoj reformi tijekom 2021. i 2022. godine. Ova osnovna pravna činjenica nije promijenjena”, jasno su poručili.
/Republika/