Socijalne kategorije, izbjeglice, raseljena lica i povratnici, te obitelji poginulih branitelja u Republici Srpskoj od nedavno nemaju financijske olakšice pri plaćanju troškova postupka legalizacije svojih domova.
Oni su ranije imali pravo na umanjenje naknade za legalizaciju i do 80 posto, ali su donošenjem odluke Ustavnog suda RS da pojedine odredbe Zakona o uređenju prostora i građenju, a koje se prije svega odnose na popuste u procesu legalizacije objekata i način plaćanja naknade, nisu u skladu s Ustavom, ovo pravo izgubili.
Ministarstvo uz socijalno ugrožene
U Ministarstvu za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS smatraju da je nakon stupanja na snagu odluke Ustavnog suda, najveća šteta načinjena upravo najosjetljivijim kategorijama, jer je do sada postupak legalizacije ovisio o tome koji objekat se legalizira i tko ga legalizira, jer se u obzir uzimao i status vlasnika kuće.
“Prilikom donošenja Zakona o uređenju prostora i građenju tražio se način kojim će se izaći u susret socijalniim kategorijama kako bi konačno riješili status svojih bespravno izgrađenih objekata. Nažalost to više neće biti moguće”, poručuju iz Ministarstva.
Odluka Ustavnog suda je objavljena i stupila na snagu 19.01. ove godine što znači da će i građani koji su već predali zahtjeve za legalizaciju, a njihovi predmeti nisu riješeni, plaćati punu cijenu.
Iz resornog ministarstva također napominju i da posljednji rok za legalizaciju ističe 24. svibnja ove godine, te da svatko tko ne podnese zahtjev do ovog roka gubi mogućnost naknadne legalizacije, a status njihovog objekta ostati će trajno neizvjestan.
Malo zahtjeva za legalizaciju
Prema procjenama iz jednog istraživačkog projekta koji je realiziram putem Saveza općina i gradova, u RS je postojalo više od 80.000 nelegalno izgrađenih objekata. Nakon stupanja na snagu zakona podneseno je oko 5.150 novih zahtjeva za legalizaciju, od čega je oko 60 posto riješeno.
Postupak legalizacije za individualne stambene i poslovne objekte može koštati i do pet tisuća maraka, što je i glavni razlog malog broja prijava za legalizaciju i već nekoliko puta produživanog roka za prijavu bespravno sagrađenih objekata.
Tako je na području Banja Luke gdje se procjenjuje da je nakon rata sagrađeno oko 30 tisuća bespravnih objekata, od početka 2008. godine do listopada prošle godine podneseno 10.025 zahtjeva za legalizaciju, od kojih je riješeno 5.884, podaci su Gradske uprave.
Od ukupno 7.000 bespravno izgrađenih objekata na području grada Bijeljina, za njihovu legalizaciju do sada je podneseno tek nešto više od 1.200 zahtjeva, dok je na području općine Gradiška gdje se procjenjuje da ima oko 5.000 bespravno izgrađenih objekat. Nasuprot tome, 2013. je predano 78, a 2014. 156 zahtjeva za legalizaciju. (T.Č./republikainfo.com)