Teško da neka institucija u Bosni i Hercegovini na tako otvoren način ilustrira spoj stranačke moći i državnih resursa kao što to čini Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA). Na njezinu čelu već gotovo deset godina sjedi Davorin Primorac, zet čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića, dok je na poziciji voditelja financija njegov brat, Ivica Primorac, prenosi DW.
Agencija raspolaže godišnjim proračunom od oko 80 milijuna maraka. Proteklih pet godina kroz njezine račune prošlo je više od 260 milijuna prihoda od usluga kontrole leta.
Kako BiH kontrolira svoje nebo
Sada je vodstvo BHANSA-e odlučilo ignorirati državne institucije, u ovom slučaju parlament, koji već mjesecima traži uvid u financijska izvješća, ugovore o javnoj nabavi, visine plaća te podatke o zaposlenicima. Agencija je odgovore izbjegavala, pozivajući se na zaštitu osobnih podataka, tvrdeći da su ranije dostavljeni podaci dovoljni. Sada je parlamentarno Povjerenstvo za financije i proračun zatražilo specijalnu reviziju u BHANSA-i jer odbijaju dostaviti izvješće o svom radu.
„Naš je zahtjev opravdan s obzirom na ponašanje vodstva BHANSA-e, koje odbija surađivati s institucijama, ne želeći podnijeti nijedno izvješće – uključujući i izvješće o osobnim primanjima vodstva agencije“, kaže za DW predsjedatelj Povjerenstva Nenad Vuković, podsjećajući da BHANSA-u ne amnestira to što su u financijskom smislu neovisni.
„To ne znači da ne trebaju surađivati s institucijama sustava i kako su oni zamislili, da nikome ne trebaju polagati račune“, kaže Vuković.
BiH je desetljećima ovisila o susjedima kada je u pitanju upravljanje vlastitim zračnim prostorom. Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo i Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije kontrolirali su nebo iznad bh. teritorija, ovisno o dijelu prostora i visini leta. Bosna i Hercegovina nije imala ni obučen kadar ni tehničke kapacitete da to učini sama.
Usvajanjem Zakona o agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH, BHANSA je osnovana 2009. godine. Međutim, tek krajem 2014. Agencija je preuzela oblasnu kontrolu letenja u gornjem dijelu zračnog prostora, do visine 10 tisuća metara. Puni suverenitet nad bh. nebom uspostavljen je tek krajem 2019. godine, kada je BHANSA službeno preuzela kontrolu u cjelokupnom zračnom prostoru BiH. Povijesni trenutak, ali i početak novih problema.
Foto: Dragan Maksimović/DW
Početkom veljače ove godine Povjerenstvo za promet i komunikacije zakazalo je javno saslušanje vodstva BHANSA-e, na kojem se direktor nije pojavio. Odsutnost su opravdali činjenicom da se „čitavo vodstvo nalazi na bolovanju“.
„Vodstvo BHANSA-e grubo krši zakon i onemogućava parlamentarni nadzor“, rekao je zastupnik Šemsudin Mehmedović (SDA), koji je bio podnositelj inicijative za saslušanje. Podsjetio je da je parlamentarni nadzor zakonska obveza, a ne poziv koji se može ignorirati.
Bolovanje kao alibi
Nije bilo dovoljno ni saslušanje zamjenika direktora Sanjina Hadžiomerovića, koji je dostavio određene podatke o investicijama, ali bez detalja o ugovorima i bez financijskog izvješća za 2024. godinu, koje je povjerenstvo izričito tražilo. Saslušanjem je utvrđeno da je osmero kontrolora leta dalo otkaz, ali puna kadrovska slika i dalje nije poznata.
„Mi inzistiramo na saslušanju direktora i drugog zamjenika, koji su ovaj put izbjegli saslušanje, kako bismo vidjeli kako će proći ovi koji su bili prisutni“, smatra Mehmedović.
Tijekom prvog zahtjeva za saslušanje, iz BHANSA-e su Povjerenstvu poslali priopćenje koje potpisuje direktor Davorin Primorac, a u kojem se navodi da Agencija nije u mogućnosti dostaviti podatke o mjesečnom iznosu sredstava potrebnih za njezin rad jer troškovi ovise o više „varijabilnih“ faktora. Također, nitko se tada nije pojavio jer je, kako su priopćili, cijelo vodstvo bilo na bolovanju.
„Svaki pokušaj paušalnog izračuna mjesečnih troškova dao bi nepreciznu i potencijalno obmanjujuću sliku stvarnog poslovanja BHANSA-e”, naveo je tada direktor Agencije Davorin Primorac.
BHANSA: Nemamo vremena
Agencija je ipak dostavila podatke o ukupnom broju zaposlenih od 505 radnika raspoređenih u Mostaru (150), gdje je sjedište Agencije, Sarajevu (201), Banjoj Luci (126) i Tuzli (28), naveo je Primorac u dopisu Povjerenstvu, ukazujući da BHANSA kontinuirano zapošljava, školuje i obnavlja kadar.
„Ne koristimo sredstva iz proračuna BiH. Sva sredstva su namjenska i koriste se isključivo za pokriće stvarnih troškova pružanja usluga, uz istodobni značajan doprinos javnim financijama kroz poreze i doprinose“, ističe direktor BHANSA-e.
Nakon što je zatražena specijalna revizija, poslali smo upit BHANSA-i u kojem smo tražili komentar na najnoviju odluku, kao i kakva će biti reakcija ako Ured za reviziju prihvati zahtjev Povjerenstva. Odgovor za DW BiH prenosimo u cijelosti.
„Prioritet BHANSA-e je sigurno i nesmetano odvijanje zračnog prometa i izvršavanje zakonskih obveza u upravljanju zračnom plovidbom. Sve relevantne informacije o radu Agencije redovito se komuniciraju putem službenih priopćenja i objava na službenoj internetskoj stranici BHANSA-e”, naveli su u odgovoru. U nastavku su pojasnili da ‘nemaju vremena’.
„S obzirom na operativne obveze, BHANSA trenutno nije u mogućnosti pojedinačno odgovarati na sve medijske upite. Javnost i mediji će o svim novim informacijama biti pravodobno obaviješteni putem službenih kanala”, rekli su za DW u Agenciji, zahvalivši na razumijevanju.
Povjerenstvo ne odustaje
Ni raniji dopis direktora, ni saslušanje njegova zamjenika, nisu bili dovoljni članovima Povjerenstva koje sada traži specijalnu reviziju zbog nepoštivanja institucija.
Zanimljivo je da zaključak kojim se traži revizija nije usvojen jednoglasno. Od četiri člana, dva su bila protiv. Nikola Špirić (SNSD) i Zdenko Ćosić (HDZ BiH) glasali su protiv, što je opet otvorilo priču o srpsko-hrvatskoj potpori u svim državnim institucijama.
„Taj vid samovolje i drskosti vodstva BHANSA-e proizlazi iz snage HDZ-a koju politički ima na razini BiH. Zbog osjećaja te političke moći, vodstvo je radilo tako kako je radilo u prethodnom razdoblju“, kaže Vuković za DW, očekujući od Ureda za reviziju da što prije „uđe“ u ovu Agenciju.
Obitelj Dodik i obitelj Čović
Aktualnom direktoru mandat istječe u ožujku ove godine, a iako su se u nekoliko navrata pokušale isposlovati izmjene Zakona o BHANSA-i kako bi se omogućio neograničen broj mandata, izmjene su „zapele“ u Zastupničkom domu.
„U ovom slučaju se samo ozvaničilo da je ovo privatni posjed obitelji Čović – ogranak Primorac. Vrlo drsko stavljaju do znanja da je to njihovo privatno vlasništvo. Ovdje je postalo normalno što je u vlasništvu obitelji Dodik, a što u vlasništvu obitelji Čović“, kaže ekonomistica Svetlana Cenić, koja primjećuje odsutnost bilo kakve pobune i reakcije po ovim i sličnim pitanjima.
Sada je pitanje hoće li Ured za reviziju prihvatiti zahtjev za specijalnu reviziju i kada. Vuković je napomenuo da to ovisi o kapacitetima Ureda, ali da očekuje da zahtjev bude tretiran prioritetno.
Bez obzira na ishod revizije, činjenica je, smatraju naši sugovornici, da institucija koja raspolaže stotinama milijuna maraka godišnje i kontrolira nebo iznad cijele države, može godinama ignorirati parlament, odbijati podnijeti traženu dokumentaciju i krojiti zakone sebi u korist. A sve zbog „dobre stranačke strategije“ i prilagodljivih koalicijskih partnera, piše DW.
/Desk/