Piše: Predrag Zvijerac/Faktor.ba
U četiri godine mandata koji su završili 2015, Jelečević i Rapo za glas su se javili “čak” dva puta. Filipović je rijetko iz Makarske, gdje je bio prijavljen, dolazio u sabornicu, a da je živ pokazao je samo jednom kad je ocijenio da se “u Hrvatskoj dugo stvara negativna percepcija prema braniteljima HVO-a” te zatražio da se s tim prekine.
Usporedbe radi, Boro Grubešić iz HDSSB-a mikrofon u Saboru koji broji 151 zastupnika, tri iz “dijaspore”, upalio je 1.815 puta. Teško da će se ito sjetiti što su prije njih rekli Ivan Bagarić, danas direktor Doma zdravlja u Tomislavgradu, Rade Bošnjak, koji je nakon dva mandata u Saboru imenovan za direktora Zavoda za zdravstveno osiguranje HNK, ili Ivo Andrić Lužanski, koji je zastupnik u Saboru RH postao nakon što mu je visoki predstavnik Paddy Ashdown 2001. zabranio kandidiranje na izborima kao i obavljanje bilo kakvog stranačkog položaja u BiH.
Danas se za fotelju zastupnika “dijaspore” u Saboru RH bori Miroslav Ćiro Blažević (1925) koji je stalno bio tu negdje oko HDZ-a i njihovih predsjednika. Na listi je rođenoga Gruđanina Milana Bandića i nema sumnje kako će, ako i sjedne u Sabor, dizati ruke za HDZ.
Božo Ljubić (1949) nakon raskola sa HDZ-om BiH, zatim državne ministarske funkcije, pa mirenja sa Čovićem i raskola s Martinom Ragužem s kojim je osnovao “devedesetku” nakon što ih je, nakon izbornog poraza, sa izbornog Sabora HDZ-a BiH izbacilo osiguranje, ponovno je kandidat HDZ-a za Sabor gdje bi dočekao mirovinu. I Ragužev nasljednik na čelu HDZ-a 1990, zastupnik u Skupštini HNK/Ž Ilija Cvitanović želio bi u Zagrebu zastupati ustavotvorni hrvatski narod u BiH, a i usput se prisjetiti i studentskih dana. On se, valjda po uzoru na Bagarića i njemu slične, prijavio kao žitelj otoka Čiova koji ga, valjda, podsjeća na Šćit.
Ni Davoru Čordašu, ministru u Vladi RS-a koji bi trebao vratiti protjerane Hrvate u Posavinu, ne bi teško palo sjedenje i u Saboru. Voli i Čordaš mijenjati adrese. Živio je, radio ili obilazio sinove i kćeri u Maglaju, Sarajevu, Mostaru, a sad se kandidirao sa adrese u Brodu, ali Slavonskom. U BiH su u oktobru na izborima za Sabor RH glasala 18.602 Hrvata nakon guranja pred DKP-ima i školskim učionicama u Mostaru, Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci. U ostalih 47 zemalja glasalo je oko 10.000. “Hrvatsko pitanje u BiH” se kasnije spomenulo jednom. Bez zaključka i akcije.