Hrvatska je uputila prosvjednu notu Crnoj Gori zbog najave parlamentarne većine kako se namjerava izglasavanje rezolucije o Jasenovcu.
Donošenje rezolucije o Jasenovcu najavile su prosrpske stranke, nakon što je premijer Milojko Spajić potvrdio da će Crna Gora podržati rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim narodima, čemu se te stranke protive.
“Mislimo da u ovom određivanju prema Srebrenici, zločin kakav se dogodio u Jasenovcu također treba podržati ovaj parlament”, rekao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić 9. svibnja
I hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman doveo je dvije rezolucije u vezu.
“Vjerojatno se želi skrenuti pozornost sa Srebrenice i politizirati s Jasenovcem i manipulirati žrtvama. Mislim da to ne doprinosi iskrenom izražavanju pijeteta prema žrtvama, osudi zločina i kulturi sjećanja”, izjavo je danas Grlić Radman.
Potvrdio je da je Crnoj Gori upućena prosvjedna nota zbog ovog pitanja, a rekao je i kako u razgovoru s crnogorskim kolegom Filipom Ivanovićem nije mogao dobiti jamstva da rezolucija o Jasenovcu neće biti usvojena.
“Istaknuli smo naša očekivanja da Crna Gora i njene institucije, prije svega parlament, odustanu od toga poteza, jer sve to može negativno reflektirati na naše bilateralne odnose”, rekao je Grlić Radman.
S druge strane, iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore navedeno je kako je ministar Ivanović hrvatskom kolegi kazao da ne može utjecati na odluke u parlamentu, kao i da Crna Gora ne dovodi u svezu zločine u Jasenovcu s kolektivitetom hrvatskog naroda jer, kako je navedeno, hrvatska država, uključujući i njen vrh, dostojno obilježava sjećanje na nevino stradale jasenovačke žrtve.
No, i brojem žrtava ovog nacističkog logora često se manipulira u političke svrhe. Tako je predsjednik RS-a Milorad Dodik u travnju prošle godine kazao kako je “u Jasenovcu stradalo 500 tisuća Srba koje su ubili ustaški pokret i hrvatski narod tog vremena”, dok službeni i poimenično utvrđeni broj žrtava Jasenovca jest 83.145. Jasenovac je logor u Hrvatskoj, u kojem su tijekom Drugog svjetskog rata prema službenim podacima stradalo skoro 48.000 Srba, 16.000 Roma i više od 13.000 Jevreja.
Koje bi mogle biti negativne refleksije
O hrvatskom odgovoru na potez iz Crne Gore i eventualno izglasavanje rezolucije o Jasenovcu može se samo nagađati. Jedan od njih vjerojatno bi bio i pokretanje pitanja ratne odštete s obzirom da je u prošlom ratu nekadašnja JNA iz Crne Gore pokrenula agresiju prema Hrvatskoj, nemilosrdno razarala Dubrovnik, Konavle, Cavtat, Slano, Ston, sve do otoka Pelješca, što je prouzročilo mnoge ljudske žrtve i veliku materijalnu štetu.
Ostaje za vidjeti hoće li Hrvatska povući ovo pitanje prema Crnoj Gori, što bi za tu državu bio veliki udarac.
/Republika/