Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) Republike Hrvatske objavila je Javno izvješće za 2022. godinu u kojem se ističe kako je Republika Hrvatska i dalje je sigurna i stabilna demokracija, ali da brojni aktualni sigurnosni izazovi i prijetnje poput rata u Ukrajini, gospodarske i energetske nesigurnosti generiraju neizvjesnost i rizike. SOA navodi kako su u komunikaciji i informiranju javnosti javna izvješća ključni alat te da je njihova namjena dati pregled prijetnji i izazova s kojima se hrvatsko društvo suočava.
“Naravno, ovo izvješće je javno i u njemu se, iz zakonskih i sigurnosnih razloga, ne nalazi sve ono što je SOA obavila u proteklom razdoblju, niti sva naša saznanja i procjene. Unatoč tom ograničenju, naša javna izvješća koncipiramo na način da hrvatskim građanima ipak izložimo relevantne podatke kako bi dobili pouzdan pregled stanja sigurnosti društva u kojem živimo i sigurnosnih trendova koje smo uočili”, navodi se u izvješću SOA-e.
“Kao jedan od primjera možemo izdvojiti važnost energetske sigurnosti, koja se ratom u Ukrajini pokazuje kao tema od vitalnog interesa europskih država. O ovoj temi SOA je pisala od prvog javnog izvješća, pri čemu smo naglašavali strateški značaj LNG terminala na Krku za hrvatsku i europsku energetsku sigurnost i prije njegove izgradnje. Danas, kad je u funkciji, LNG terminal predstavlja ključni element jačanja hrvatske energetske sigurnosti i strateški alternativni dobavni pravac plina za države ovog dijela Europe. Prepoznajući tu važnost, a sukladno smjernicama državnog vrha, SOA je iz područja svoje nadležnosti bila dio sveukupnog napora državnih institucija u realizaciji ovog strateškog projekta”, u uvodnom obraćanju navodi Daniel Markić, ravnatelj SOA-e čiji je prošlogodišnji proračun iznosio 56 milijuna eura.
Invazija Rusije na Ukrajinu
Kao glavni zaključci u ovom izvješću navodi se da će ruska agresija na Ukrajinu dugoročno narušiti globalnu sigurnost i stabilnost te se analiziraju i globalna politička kretanja nakon agresije Rusije na Ukrajinu, ali i odnosima Hrvatske i Rusije nakon invazije.
“Ruska strana višekratno je prozivala RH zbog navodnih nekoliko stotina hrvatskih boraca u ukrajinskim redovima, od kojih su desetci poginuli, što je RH opovrgnula. Zbog svih ovih navoda rusko Ministarstvo obrane je 3. ožujka 2022. hrvatskom vojnom izaslaniku pokušalo uručiti službenu prosvjednu notu. U travnju 2022. godine jedan hrvatski državljanin, koji je bio pripadnik ukrajinskih vojnih formacija, zarobljen je od strane proruskih snaga te je razmijenjen, dok je jedan državljanin RH poginuo u rujnu 2022. godine kao volonter humanitarne organizacije. RH je u travnju 2022. godine zatražila odlazak 18 ruskih diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja iz Veleposlanstva Ruske Federacije u RH. U Veleposlanstvu je ostalo ukupno petero djelatnika, što odgovara broju hrvatskih diplomata u Veleposlanstvu RH u Moskvi. U srpnju 2022. godine Rusija je svrstala RH na popis ‘neprijateljskih zemalja'”, navodi se.
Nadalje se govori o srušenom dronu u Zagrebu iz ožujka 2022. godine, incidentu o kojem istraga još nije okončana.
“O utjecaju rata u Ukrajini govori incident u kojem se bespilotna letjelica Tupoljev Tu-141 sovjetske proizvodnje 10. ožujka 2022. srušila u širem centru Zagreba. Letjelica je poletjela iz pravca Ukrajine te je preletjela rumunjski i mađarski zračni prostor, da bi se nakon sedam minuta leta unutar hrvatskog zračnog prostora srušila u Zagrebu. Okolnosti i namjere upućivanja letjelice, kao i lokacija lansiranja i dalje su predmet istrage.
Nakon ruske invazije, LNG terminal na otoku Krku pokazao je svoju stratešku vrijednost kao jedan od najznačajnijih hrvatskih resursa u potpori europskoj energetskoj i gospodarskoj sigurnosti. Iako ograničenih kapaciteta, LNG terminal nudi alternativni dobavni pravac plina i dodatnu razinu energetske sigurnosti za RH i okolne države”, stoji u Izvješću SOA-e.
Džihadistički terorizam i dalje značajna prijetnja europskoj sigurnosti
Ističe se kako u RH nema uporišta terorističkih organizacija, kao i da se prijetnja od međunarodnih terorističkih
organizacija za RH i dalje procjenjuje niskom, ali..
“Ipak, kao i za sve ostale europske države, ne može se isključiti mogućnost da (samo)radikalizirani pojedinci (tzv. vukovi samotnjaci), inspirirani terorističkom propagandom, izvrše teroristički napad. Pri tome su posebno rizične psihički nestabilne osobe. Kao i ranijih godina, najveću opasnost za Europu predstavlja terorizam koji se poziva na radikalni islam, odnosno terorizam od strane nasilnih salafita džihadista”, ističe se u izvješću.
Ocjenjuje se kako je oko 1.000 osoba iz država Zapadnog Balkana otišlo na teritorij pod kontrolom terorističkih organizacija u Siriji/Iraku, dosad se vratilo njih oko 50%, poginulo je oko 25%, dok se oko 25%, s većim brojem tamo rođene djece, još uvijek nalazi u Siriji.
“Započeti procesi repatrijacije boraca, žena i djece su zbog pandemije COVID-19 stagnirali, a ranije repatrirani teroristi osuđeni su na kratke zatvorske kazne i dio ih je već na slobodi. Povratnici, a posebice oni koji su sudjelovali u borbama, predstavljaju prijetnju u matičnim, ali i susjednim državama. Osim boraca, dugoročnu prijetnju mogu predstavljati i radikalizirane povratnice, koje (izuzev na Kosovu) nisu procesuirane. Većina njih se ne odriče radikalnih uvjerenja te u tom duhu odgajaju svoju djecu.
…Dosadašnja iskustva pokazuju da se osuđenici za terorizam rijetko deradikaliziraju te dio njih predstavlja prijetnju i nakon izlaska iz zatvora. Zbog neuspjeha deradikalizacijskih programa u zatvorima i njihovih kontakata s osuđenicima za druga kaznena djela, teroristi, a posebice karizmatični džihadistički propovjednici, u zatvoru radikaliziraju druge osuđenike. Svoje djelovanje džihadistički propovjednici nastavljaju i nakon izlaska iz zatvora. Više od 200 osuđenika za djela povezana s džihadističkim terorizmom izlazi početkom 2023. godine iz zatvora u državama Zapadne Europe”, analizira se u ovom dijelu izvješća SOA-e.
Ekstremisti u Hrvatskoj: Psihički nestabilne osobe i manipulatori Domovinskim ratom
Ističući kako hrvatskom društvu ekstremizam ni po jednoj osnovi nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti, ipak se podsjeća na oružani napad na Markovom trgu 12. listopada 2020. koji je imao obilježja i terorističkog napada te je ocijenjen kao povećanje rizika od radikalizacije i mogućeg pokušaja novih napada ili nasilja. Podsjetimo, radilo se 23-godišnjaku koji je pucao ispred zgrade Vlade i ozlijedio policajca te nakon toga izvršio samoubojstvo.
U kontekstu ekstremizma, točinije širenju ekstremističkih teorija zavjere tijekom pandemije korona virusa, spominju se i pobornici takvih ideja, a najveći rizik za (samo)radikalizaciju ocijenjene su psihički nestabilne osobe koje su, kako se navodi, posebno podložne za teorije zavjere.
“U proteklom razdoblju SOA je detektirala pokušaje pojedinaca s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje sljedbenike, s namjerom provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka RH. Iako se radi o malom broju sljedbenika bez mobilizacijskog potencijala i mogućnosti za pridobivanje šire potpore u javnosti, njihovi ekstremistički stavovi i namjere, posebice u slučajevima osoba s psihičkim poremećajima, predstavljaju sigurnosni rizik”, navodi se u izvješću.
Podsjetimo, da se očito radi o kontroverznom Marku Franciskoviću i njegove sljedbenike koji su organizirali nekoliko prosvjednih skupova širom Hrvatske. Prilikom prosvjeda na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu u rujnu prošle godine policija je uhitila maloljetnog mladića koji je bio njegov sljedbenik, s molotovljevim koktelima i improviziranim hladnim oružjem čavlima.
“Pojedine osobe s ekstremističkim stajalištima nastojale su nezadovoljstvo protuepidemijskim mjerama iskoristiti za izazivanje sukoba i širenje teorija zavjera. Pojedine osobe su pri tome pozivale i na nasilje, rušenje ustavnog poretka RH, čak i na terorizam. Tako je u prosincu 2021. godine protiv više osoba DORH pokrenuo istragu zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela javnog poticanja na terorizam.
Između ostalog, okrivljenici su osumnjičeni za pozivanje na fizičke napade na članove Vlade RH i zastupnike u Hrvatskom saboru, pozivanje na zauzimanje Hrvatske radiotelevizije i drugih javnih objekata i infrastrukture, kao i na nasilne metode borbe protiv legalnih institucija RH, njihovu nasilnu smjenu te nasilnu promjenu ustavnog poretka RH.
Isto tako, u rujnu 2022. godine je tijekom prosvjeda u Zagrebu uhićena jedna osoba s „molotovljevim koktelima“ i improviziranim hladnim oružjem. Militantni karakter osoba s ekstremističkim stavovima ilustrira i detalj s vojničkim postrojavanjem i hodnjom dijela prosvjednika tijekom prosvjeda protiv provedbe mjera za suzbijanje pandemije COVID-19, pri čemu su isticane i ekstremističke poruke”, navodi se.
U izvješću se ističe kako radikalizirani pojedinci ponekad manipuliraju nacionalnim osjećajima i simbolima Domovinskog
rata, čime nastoje dobiti legitimitet za svoje ideje, posebice u populaciji osjetljivoj na pitanja iz Domovinskog rata.
“Primjerice, pojedine osobe uključene u radikalne aktivnosti nerijetko su isticale svoje domoljublje i mogući braniteljski status, dok su se istovremeno zalagale za ukidanje demokratskog ustavnog poretka RH i nasilje protiv državnih institucija”, stoji u izvješću SOA-e susjedne Republike Hrvatske za 2022. godinu.
Javno izvješće SOA-e u cijelosti možete pročitati OVDJE.
/Desk/