Hrvatska slavi Dan državnosti – prije 34 godine, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski, višestranački Sabor i potvrđena njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti. U povodu obilježavanja Dana državnosti RH, Hrvatska vojska održava svečani program.
Premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, članovi Vlade te saborski zastupnici položili su vijence kod Spomenika domovini.
– U ovih nešto više od tri desetljeća hrvatske slobode i hrvatske samostalnosti prošli smo kao narod veliki i trnovit put. Put oslobađanja hrvatskih okupiranih područja u obrambenom, ali i pobjedničkom Domovinskom ratu. Put stvaranja institucija, put kreiranja tržišnog gospodarstva, put međunarodnog pozicioniranja Hrvatske i njene afirmacije koje zaokružujemo upravo ovim godinama kada naša generacija ima odgovornost da upravlja Hrvatskom na temelju povjerenja hrvatskog naroda. I zato je važno da kao mlad narod, u smislu međunarodnog priznanja, obilježavamo svoje važne dane koji svima, a osobito mladim generacijama, šalju poruku o svom identitetu, svojoj državi, svojoj kulturi, svojoj baštini, svojoj povijesti i svom nasljeđu, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
– Na taj dan, kada je konstituiran prvi hrvatski demokratski višestranački sabor, postalo je jasno da je hrvatski narod želio živjeti u slobodi, demokraciji, višestranačju, u vladavini prava, zaštiti ljudskih prava, svih onih sloboda koje vežemo za slobodna društva, rekao je Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora.
– Ovo je dan gdje se, zahvaljujući žrtvi hrvatskih branitelja, koja je podnesena za domovinu, naporima svih naših ljudi, obilježava naš rođendan. Posebno se prisjećamo tog važnog 30.5.1990. godine, prvog Sabora, nakon prvih višestranačkih izbora gdje je naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman u svojim porukama zacrtao jasan smjer i prioritete naše domovine i danas 34 godine nakon Republika Hrvatska ostvarila je većinu tih strateških ciljeva, poručio je Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja.
Ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade RH Tomo Medved izjavio je u HTV-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” da su u Danu državnosti sažete sve višestoljetne težnje našeg naroda za slobodnom i samostalnom i suverenom Republikom Hrvatskom.
– To je dan koji je našoj generaciji, generaciji koja pamti to vrijeme, toliko snažno i upečatljivo zacrtan i u nacionalnoj svijesti našeg naroda itekako prisutan. Zbog toga smo u posljednjoj izmjeni Zakona o blagdanima i spomendanima vratili 30. svibnja kao Dan državnosti, u znak zahvale svima onima koji su kroz povijest težili samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj i za buduće generacije kao jasna poruka koliko je važno imati svoju domovinu i koliko je važno čuvati tu domovinu, rekao je Medved.
Istaknuo je da je danas Hrvatska snažna i sigurna država te da slobodu koju danas imamo dugujemo hrabrosti hrvatskih branitelja i mudrom vodstvu prvog predsjednika, dr. Franje Tuđmana.
Tjelovo
Blagdan je Tijelova, kojim Katolička Crkva slavi ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri na Veliki četvrtak prije muke Isusa Krista, a slavi se deveti četvrtak nakon Uskrsa.
Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji, u jednom viđenju punoga mjeseca, na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat.
Na zamolbu svete Julijane, mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj biskupiji uveo je blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove – sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.
Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.
Nakon ta dva događaja papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo i taj naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovim Tijelom.
Događaj u Ludbregu
Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise – pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik posumnjao u to čudo. Ugledavši da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.
Događaj je temeljito ispitivao papa Julije II. (1503-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio završiti istragu, ali je dopustio javno štovanje relikvije, što čini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava Predragocjene Krvi Kristove.
Svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama. Prva Tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.
/Desk/