Sve je izvjesnije da će crnogorski parlament u petak raspravljati o Rezoluciji o Jasenovcu čijim bi usvajanjem populistički Pokret Europa premijera Milojka Spajića trebao smiriti i zadovoljiti proruski i prosrpski dio vladajuće strukture u Crnoj Gori, nakon što je njegova vlada u UN-u podržala Rezoluciju o Srebrenici, piše agencija HINA.
Podsjetimo da je ovo svojevrsna “ravnoteža” zbog podrške Crne Gore izglasavanju Rezolucije o danu genocida u Srebrenici u UN-u, a zbog čeka su vasti u Srbiji nazvali izdajnicima crnogorske zastupnike iz vladajuće koalicije. Tada je najavljeno kako će Crna Gora izglasati i rezoluciju o Jasenovcu.
Hoće li se tvrdnje crnogorske oporbe ostvariti?
Rezolucija o Jasenovcu je se u parlamentarnoj proceduri od 17. svibnja kad su je na inicijativu čelnika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića, vođe prosrpske i proruske desnice, podržala 43 od 81 zastupnika u skupštini Crne Gore.
Među potpisnicima su zastupnici Spajićeva pokreta “Europa sad”. Ipak se Rezolucija o Jasenovcu već mjesec i pol nije se našla na dnevnom redu crnogorskog parlamenta jer su se u vladajućoj većini usaglasili da se o njoj raspravlja nakon što Crna Gora dobije pozitivno izvješće EU-a o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, što se očekuje u srijedu na Međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu.
Zbog toga crnogorska oproba tvrdi da je Mandić za 28. lipnja zakazao sjednicu crnogorskog parlamenta s namjerom da dnevni red dopuni Rezolucijom o Srebrenici.
Hoće li se tvrdnje crnogorske oporbe ostvariti, moglo bi se znati u već u srijedu nakon Međuvladine konferencije u Bruxellesu EU-Crna Gora, kada će crnogorski premijer Milojko Spajić izaći pred novinare i odgovarati na njihova pitanja.
Hrvatska upozorava na odgovor
U diplomatskim krugovima u Podgorici spekulira se da bi hrvatski odgovor na eventualno crnogorsko usvajanje Rezolucije u Jasenovcu mogao ”žestok”, te se tvrdi da njezino usvajanje Hrvatskoj ne bi politički i diplomatski štetilo, ali bi Crnoj Gori moglo. Hrvatska do sada nije usporavala put Crne Gore u EU, već je suprotno tome pomagala susjednoj državi da napreduje k punopravnom članstvu.
No, nakon što je Rezolucija o Jasenovcu ušla u parlamentarnu proceduru Zagreb je oštro zaprijetio da će njezino usvajanje usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU.
Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman tijekom nedavne posjete Tivtu rekao je da je Zagrebu neprihvatljiva i besmislena rezolucija o Jasenovcu te je istaknuo da bi “Crna Gora trebalo da se suoči sa vlastitom povijesti, ako je sklona rezolucijama”. Podsjetio je da je Hrvatska ostvarila sve vanjskopolitičke ciljeve i da “može biti uzor zemljama zapadnog Balkana, prije svega Crnoj Gori”. “Da nije bilo Hrvatske, Crna Gora ne bi ušla u NATO, na primjer. Sve dokumente na hrvatskom jeziku mi smo predali Crnoj Gori. Mi smo joj od samih početka pomagali i pomagat ćemo. Ali želimo i poštovanje sa crnogorske strane. Sve što ne ide u prilog tomu, ne možemo pozdraviti”, rekao je šef hrvatske diplomacije i podsjetio da ulazak Crne Gore u EU ide preko Hrvatske.
Što piše u crnogorskoj Rezoluciji o Jasenovcu?
U prijedlogu rezolucije između ostalog se navodi da su u logoru u Jasenovcu od 1941. do 1945. mučeni i ubijani Srbi, Židovi, Romi, Hrvati i drugi narodi. Predlaže se da 22. travanj, kada je logor 1945. bio rasformiran, postane “Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu” koji bi se obilježavao u Crnoj Gori svake godine.
Predlagači kažu da su jedinstveni u osudi svih zločina na tlu Crne Gore i bivše Jugoslavije, ističući da odgovornost može biti isključivo individualna i da se nijedan narod ne može smatrati genocidnim ili zločinačkim.
U prijedlogu Rezolucije o Jasenovcu također je navedeno da “skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma”.
Za usvajanje Rezolucije u potrebna je podrška od 41 zastupnika od ukupno 81 koliko ih ima u crnogorskom parlamentu. Prijedlog rezolucije potpisala su 43 zastupnika. Osim stranaka rasformiranog proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, potpise su stavili i Demokrati bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, prosrpska Socijalistička narodna partija i “Pokret Europa sad” premijera Milojka Spajića. Prijedlog Rezolucije o Jasenovcu nisu podržali zastupnici albanskih nacionalnih stranaka koje su vladajućoj većini u Crnoj Gori, prenosi HINA.
Inače, Hrvatska ne osporava činjenice u logoru Jasenovac, te se jasno odredila kako je država utemeljena na atifašizmu, a svake godine njezin politički vrh odaje počast žrtvama Jasenovca u obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ovog logora.
/Desk/