“Optuživanje Hrvatske od strane trojice bivših visokih predstavnika smatramo neprimjerenom lobističkom akcijom kojom se pokušava umanjiti stvarna snaga i uloga koju Hrvatska ima kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma. Njihovo polemiziranje oko tumačenja dijelova odluke Ustavnog suda u predmetu ‘Ljubić’ je narativom i kvazi argumentacijom istovjetno s izjavama pojedinaca i grupa iz sfere sarajevskog velikobošnjačkog političkog programa”, priopćili su iz HNS-a BiH koji okuplja najznačajnije hrvatske stranke u toj zemlji.
Podsjetimo, trojica bivših visokih predstavnika Carld Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz Schilling ocijenili su u pismu visokoj predstavnici EU i povjerenici za vanjsku i sigurnosnu politiku Federici Mogherini da se Hrvatska miješa u unutarnja pitanja BiH, te da je zakonit izbor Željka Komšića na poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Iz HNS-a BiH su reagirali kako Ustav Republike Hrvatske i Daytonski sporazum obvezuju vlasti Hrvatske na odgovornost i zaštitu pozicije hrvatskog naroda u BiH. Kritizirali su trojicu visokih dužnosnika jer smatraju da su imali prigodu pomoći kako bi odredbe Daytonskog mirovnog sporazuma u BiH bile pravilno provedene.
“Naprotiv, neki od njih su nametali odluke i zakone za koje je Ustavni sud BiH našao da nisu u skladu s Ustavom BiH i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, kao što je bio slučaj s nametnutim Statutom za grad Mostar od strane Paddyja Ashdowna”, navode iz HNS-a BiH.
Iz HNS-a su ponovili tvrdnje da Komšić, koji je izabran uz većinsku potporu Bošnjaka, nije legitimni predstavnik Hrvata u toj zemlji.
“Hrvatski narodni Sabor još jednom naglašava kako Željko Komšić nije legitimni hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH, te njegov izbor predstavlja grubo kršenje Daytonskog sporazuma naročito imajući u vidu njegovo negiranje konstitutivnosti kao temeljnog ustavnog načela na kojem je ustrojena Bosna i Hercegovina”, dodaje se u priopćenju.
Dodali su kako je Komšićev izbor “čin grubog kršenja hrvatskih ustavnih i konstitutivnih prava, te rušenje temelja Bosne i Hercegovine”.
Reagirala i hrvatska strana
“Hrvatska politika u u vanjskopolitičkom smislu ovu temu neće pustiti. Dok sam ja predsjednik vlade mi je nećemo pustiti”; poručio je. Dodao je da nitko od RH bolje ne poznaje BiH, niti joj je veći prijatelj i saveznik te joj nije više konkretno pomogao da podnese zahtjev za članstvo u EU.
Plenković je istaknuo da RH, koja je potpisnica Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma i ima ustavnu obavezu brinuti o svim Hrvatima izvan zemlje, ima obavezu artikulirati interese i stav da Hrvati, kao konstitutivni narod, moraju biti i faktično ravnopravni u BiH. Smatra da izigravanje “duha i jezika” Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma nije dobro za demokraciju u BiH.
“Nikada u Daytonu nitko nije mislio da će se takvim odredbama u praksi događati da Bošnjaci, kojih ima tri puta više od Hrvata, biraju oba člana Predsjedništva. To nema smisla”, poručio je nakon Izbornog sabora mladeži HDZ-a .
Plenković drži da pismo tri bivša visoka predstavnika u BiH pokazuje kako je “naš angažman i naša akcija bila tako snažna da su osjetili potrebu nešto reći”. Smatra i da su oni (bivši visoki predstavnici) svojim odlukama pridonijeli da se s vremenom smanjuju prava Hrvata u BiH i mijenja ono što je dogovoreno u Daytonu i Parizu.
Reakcija je stigla i iz hrvatskog ministarstva vanjskih i europskih poslova odbacujući optužbe trojice bivših predstavnika međunarodne zajednice u BiH da se Hrvatska miješa u unutarnja pitanja te države i optužilo ih da su oni djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.
Odbacujući optužbe za miješanje u unutarnje stvari BiH, hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova (MVEP) ističe da ima obvezu pomno pratiti zbivanja u susjednoj zemlji.
“Za razliku od trojice bivših visokih predstavnika u BiH, Hrvatska se ne miješa u unutarnja pitanja BiH već ispunjava svoje međunarodne obveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet BiH i njezin ustavni i pravni poredak”, stoji u priopćenju MVEP-a.
“Nažalost, konstitutivni narodi, dijelom i zbog odluka nekih visokih predstavnika, trenutačno nisu jednakopravni što je razlog za ozbiljnu zabrinutost i što može štetiti funkcionalnosti i stabilnosti BiH”, dodaje se.
Na pitanje kako komentira činjenicu što bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić podržava pismo bivših visokih predstavnika u BiH, Plenković je odgovorio da će taj “film gledati kada možda nekada u nekoj dalekoj budućnosti netko drugi bude na vlasti u Hrvatskoj a ne penzioneri koji očito ne razumiju bit kako se zalagati za trenutnu situaciju i okolnosti koje se događaju sa Hrvatima u BiH”.
Što su Schwarz-Schilling, Ashdown i Bildt pisali Mogherini
Oni u otvorenom pismu visokoj povjerenici Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU kritiziraju „uplitanje Hrvatske u političke procese u BiH“.
U svom pismu Christian Schwarz-Schilling, Paddy Ashdown i Carl Bildt navode da su kao bivši visoki predstavnici u BiH duboko zabrinuti što se, kako navode, Hrvatska neprestano miješa u političke poslove BiH, navodeći kao primjer nedavni pokušaj negiranja legitimnosti izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.
“Odluka Ustavnog suda iz 2016. o Izbornom zakonu u Bosni i Hercegovini (“slučaj Ljubić”) odnosi se na Dom naroda u Federaciji BiH, a ne na izbor Predsjedništva BiH. Pogrešan narativ o “slučaju Ljubić” koristi se kao argument protiv legitimno izabranog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića.
Predstavnici HDZ-a iz Hrvatske, zajedno s Draganom Čovićem, čelnikom HDZ BiH, tvrde da je izbor Komšića bio nelegitiman i protuustavan. Ipak, niti Ustav BiH, niti izborni zakon BiH ne tvrde da članovi Predsjedništva moraju izabrati članovi njihove vlastite skupine”, navodi se u pismu i dodaje da izborna pravila za Predsjedništvo BiH, kako se primjenjuju na FBiH, pružaju „rijedak mehanizam za unakrsno glasovanje koji ima za cilj poticanje umjerenosti nad platformama podjela“.
Schwarz-Schilling, Ashdown i Bildt navode kako je od “najveće važnosti da se na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a ovog mjeseca pošalje jasna poruka da svaka izborna reforma treba imati za cilj učiniti BiH koherentnijom i funkcionalnijom”, ali i da je najvažniji prioritet formiranje vlasti u BiH, da su granice BiH nepovredive te da se Hrvatska ne bi trebala miješati u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine.
“Također, pozivamo Europsku komisiju da što je prije moguće objavi svoje mišljenje o zahtjevu za članstvo BiH. Mišljenje Komisije treba naglasiti važnost prava svih građana kao pojedinaca, potičući političare BiH da rade na unapređenju tih prava kako bi unaprijedili proces pridruživanja EU”, zaključuje se u pismu trojice bivših visokih predstavnika u BiH.
/Republikainfo.com/