Hitnost jačanja globalnog odgovora na klimatsku krizu i uloga obnovljivih izvora energije

Pinterest LinkedIn Tumblr +

Bez energije nema gospodarskog rasta i upravo zato energetske krize prati izniman porast cijena energije. S obzirom na to da u domaćem okruženju povećanje cijene energije izravno utječe na porast cijena komunalnih usluga, a kao domino učinak, i na porast cijena hrane, građevinskoj industriji itd. povećanje cijena izazvat će daljnje pogoršanje standarda stanovništva. Prije svega se to odnosi na sektore opskrbe električne energije, plina i vode.

Izvori energije – Što su obnovljivi, a što neobnovljivi izvori energije?

Izvori energije ili energenti mogu se podijeliti na: neobnovljive ili ograničene i obnovljive ili neograničene.

Neobnovljivi izvori energije su izvori energije koji se ne mogu obnoviti, tj. mogu se iskoristiti samo jednom, a čine ih ugljen, nafta, prirodni plin i nuklearna energija. Ugljen, nafta i prirodni plin nazivaju se još i fosilna goriva, a trenutno predstavljaju glavni izvor energije u svijetu.

Dva osnovna problema vezana uz neobnovljive izvore energije su da ih ima u ograničenim količinama i da onečišćuju okoliš. Sagorijevanjem fosilnih goriva oslobađa se velika količina ugljikova dioksida i ostalih štetnih spojeva koji uzrokuju globalno zagrijavanje, tj. porast temperature na Zemlji, kisele kiše, zagađenja gradova, uništenje šumskih ekosustava i sl.

Brojni su razlozi zbog kojih su fosilna goriva i dalje dominantni izvori energije u većini država svijeta. Jedan od glavnih razloga leži u činjenici da su oni tradicionalni izvori energije s dugom poviješću, početna cijena im je vrlo niska i sl.

Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se u cijelosti ili djelomično mogu obnavljati, tj. moguće ih je neograničeno iskorištavati.

Najznačajniji obnovljivi izvori energije su: sunčeva energija, energija vodenih tokova, energija vjetra, biomasa, energija valova, plime i oseke, geotermalna energija i plin iz deponija.

Svaki od navedenih izvora ima jedinstvene karakteristike koje utječu na način i mjesto korištenja. Upravo upotrebom obnovljivih izvora energije moguće je znatno smanjiti emisiju CO2 u okoliš te postići brojne pozitivne učinke na okoliš

Obnovljivi izvori energije koje su potencijalne mogućnosti njihovog iskorištavanja?

Obnovljivi izvori energije na raspolaganju su u neograničenim količinama. Iako se procesima pretvorbe troše, njihove se količine samo privremeno iscrpljuju odnosno uvijek se mogu nadoknaditi ili obnoviti. Njihov je teorijski potencijal neograničen, tj. ukoliko bi postojala odgovarajuća tehnologija bilo bi moguće upravo iz obnovljivih izvora energije zadovoljiti sve energetske potrebe na Zemlji.

Važnost korištenja obnovljivih izvora energije za dionike na području lokalnih zajednica: obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu i smanjenju zagađenja u gradovima; povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku samoodrživost gradova i država tako da se smanjuje ovisnost o uvoznim energentima te se osigurava ekonomska stabilnost cijena što znatno utječe na standard građana; korištenje obnovljivih izvora energije omogućava građanima smanjenje troškova za energiju što rezultira povećanjem njihovog životnog standarda; korištenje obnovljivih izvora energije omogućava malim gospodarstvenicima, poduzetnicima i obrtnicima smanjenje troškova za energiju što rezultira
povećanjem njihove konkurentnosti; korištenje obnovljivih izvora energije omogućava lokalni gospodarski razvoj, tj. otvaranje novih radnih mjesta.

Obnovljivi izvori energije koje najčešće koriste različiti dionici na području gradova su sunce, biomasa i geotermalna energija i to za proizvodnju toplinske energije.

Koje su smjernice EU-a u razvitku energetskog sektora?

Glavni legislativni dokumenti koji reguliraju razvitak energetskog sektora na razini EU-a su:

– Bijela knjiga o energetskoj politici, Bijela knjiga o obnovljicim izvorima energije, Zelena knjiga prema europskoj strategiji za sigurnost energetske opskrbe, Zelena knjiga o energetskoj učinkovitosti ili kako učiniti više s manje, Zelena knjiga o europskoj strategiji za održivu, konkurentnu, i sigurnu opskrbu energijom, Akcijski plan o energergetskoj učinkovitosti iz listopada 2006.: ostvariti potencijal – uštedjeti 20% do 2020 godine i Prijedlog europske energetske politike (2007.)

Temeljni dokument koji određuje politiku Europske unije prema obnovljivim izvorima energije je Bijela knjiga o obnovljivim izvorima koja upozorava na činjenicu da su, unatoč značajnom potencijalu, obnovljivi izvori nedovoljno iskorišteni i da je nužno pronaći najdjelotvornije mjere kako bi njihov trenutni udio u
ukupnoj potrošnji energije od cca 6% porastao na 12% do 2010. godine.

Svaka zemlja članica u tom smislu donosi vlastitu strategiju unutar koje predlaže svoj doprinos ukupnom cilju te navodi planirane poticajne mjere i akcijske planove. Radi poticanja razvitka i tržišnog prodora projekata obnovljivih izvora energije, kao i osiguranja koordinirane provedbe na razini Europske unije, Europska komisija je predložila posebnu kampanju za promociju obnovljivih izvora energije koja definira zasebne ciljeve za primjenu pojedinih tehnologija:

1 000 000 fotonaponskih sustava
• 10 000 MW vjetroelektrana
• 10 000 MWt postrojenja na biomasu
• integracija projekata obnovljivih izvora
energije u lokalne zajednice
• 5 000 000 tona tekućih biogoriva

Korištenje obnovljivih izvora energije je prepoznato kao važna podloga za sigurnost opskrbe energije na osnovi čega je postavljen zahtjev da se do 2020. godine 20% goriva u cestovnom prometu zamijeni alternativnim gorivima. Ispunjenje tog ambicioznog cilja zahtijeva znatan napor i zajedničku koordinaciju svih zemalja
članica.

Vijeće EU-a utvrdilo stajalište EU-a za sastanak na vrhu o klimi COP26

Vijeće odobrilo zaključke u kojima se utvrđuje stajalište EU-a za Konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) koja će se održati u studenom u najvećem škotskom gradu Glasgowu. Inače, u ovaj grad od 2006. godine smanjio je emisiju ugljičnog dioksida za 41 posto.

U zaključcima Vijeća Eu-a se naglašava iznimna hitnost jačanja globalnog odgovora na klimatsku krizu i ističe potreba za pravednom i poštenom klimatskom tranzicijom u cijelom svijetu.

“Svijet trenutno nije na putu prema ispunjenju cilja da se globalno zatopljenje zadrži ispod 1,5 °C. Potrebno je uložiti još mnogo zajedničkih napora kako bi se temperatura našeg planeta održala unutar sigurnih granica. Na konferenciji COP26 EU će pozvati sve stranke Pariškog sporazuma da iznesu ambiciozne nacionalne ciljeve smanjenja emisija, a razvijene zemlje da povećaju sredstva za međunarodno financiranje borbe protiv klimatskih promjena. Zahvaljujući danas usvojenim zaključcima EU ima ne samo ovlast nego i snažan mandat da vodi rasprave u pravom smjeru, odnosno prema zaštiti planeta u korist svih, te da stoji na strani onih koji su najosjetljiviji na klimatske promjene”, rekao je Andrej Vizjak, slovenski ministar okoliša i prostornog planiranja.

U zaključcima se sve stranke pozivaju da iznesu ambiciozne nacionalno utvrđene doprinose i prepoznaju potrebu za tim da se hitno zajednički pojačaju napori za prilagodbu.

U zaključcima se podsjeća na to da su EU i njegove države članice vodeći svjetski donatori financijskih sredstava namijenjenih borbi protiv klimatskih promjena i ponovno potvrđuje njihova trajna obveza u pogledu veće mobilizacije međunarodnih financijskih sredstava u tu svrhu. U njima se razvijene zemlje pozivaju da povećaju svoje doprinose u okviru zajedničkog cilja razvijenih zemalja da od 2020. pa sve do 2025. svake godine zajedno mobiliziraju 100 milijardi američkih dolara.

U zaključcima se utvrđuje stajalište EU-a u pogledu dobrovoljne suradnje iz članka 6., u kojem se utvrđuju pravila za međunarodna tržišta ugljika, čime se zemljama omogućuje da trguju smanjenjem emisija. Njima se utvrđuje i stajalište EU-a u pogledu zajedničkih vremenskih okvira za obveze smanjenja emisija uključene u nacionalno utvrđene doprinose svake zemlje. S ciljem postizanja konsenzusa u Glasgowu Vijeće izražava svoju preferenciju za zajednički vremenski okvir od pet godina za nacionalno utvrđene doprinose svih stranaka, koji će EU provoditi od 2031. nadalje samo u slučaju kada bi sve strane bile obvezne to učiniti i na način koji je u skladu s Europskim zakonom o klimi.

Ovi zaključci predstavljaju sveobuhvatni mandat EU-a za sastanak. Konkretniji mandat pregovaračâ EU-a u pogledu financijskih aspekata usvojen je u obliku zaključaka Vijeća na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove 5. listopada 2021.

Cilj

Cilj je konferencije COP26 okupiti zemlje kako bi se ubrzalo djelovanje prema ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma. Pariški sporazum donesen je 2015. na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP21), a na snagu je stupio 4. studenoga 2016. Do danas broji 197 stranaka i u njemu su utvrđena dva glavna cilja. Prvi cilj odnosi se na ograničavanje povišenja globalne prosječne temperature na razinu koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju, kao i ulaganje napora u njezino ograničavanje na 1,5 °C. Drugi cilj odnosi se na prilagođavanje neizbježnim učincima klimatskih promjena, uz istovremeno usklađivanje financijskih tokova s razvojem otpornim na klimatske promjene.

Glavni su ciljevi konferencije COP26 potaknuti stranke da iznesu ambiciozne nacionalno utvrđene doprinose kojima se uspostavljaju njihovi ciljevi smanjenja emisija za 2030., rasprave o mjerama prilagodbe, povećaju sredstva za financiranje borbe protiv klimatskih promjena i dovrše Pariški pravilnik (detaljna pravila kojima Pariški sporazum postaje operativan).

Među ostalim, stranke se moraju dogovoriti o pojedinostima takozvanog članka 6. u kojem se utvrđuju pravila za međunarodna tržišta ugljika, čime se strankama omogućuje da trguju smanjenjem emisija. Osim toga, stranke će nastojati uspostaviti zajednički vremenski okvir za svoje nacionalno utvrđene doprinose. Rasprave na globalnoj razini usmjerene su na utvrđivanje zajedničkog vremenskog okvira u trajanju od pet ili deset godina. (R.B.)

 

 

Tekst je nastao u okviru projekta ‘Energija prirode – sigurna budućnost’, a uz podršku:

Share.

Comments are closed.