Glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Milanko Kajganić izjavio je u četvrtak kako je procesuiranje slučajeva ratnih zločina bilo i ostaje prioritet u radu tog tužiteljstva upozoravajući istodobno kako suradnja na tom planu među državama regije nije dobra i priječi provedbu suđenja i okončanje tih postupaka.
Slučajno ili ne, ova konferencija za medije glavnog državnog tužitelja dolazi dva dana nakon što je pred Povjerenstvom za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, održano javno saslušanje predstavnika Samostalnog sindikata i državnih službenika i zaposlenika Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH u svezi s koruptivnim radnjama u UNO-u BiH. Istaknute su razne pronevjere i oštećenje proračuna BiH, a težina počinjenog krimnala mjeri se stotinama milijuna KM. Tužiteljstvo je ocijenjeno kao “rak rana društva” zbog neprovođenja istraga i neprocesuiranja djelatnika carinskih uprava i granične policije, kao i samog UNO-a zbog sudjelovanja u kriminalnoj mreži.
On je na konferenciji za novinare u Sarajevu predstavio godišnji izvještaj o radu državnog tužiteljstva za 2025. godinu i pri tom podsjetio kako je od uspostave državnog suda i tužiteljstva za ratne zločine osuđeno 585 osoba.
Na Sudu BiH u tijeku je postupak u 51 predmetu protiv 234 osobe koje su optužene za ratne zločine.
“Pred Prizivnim odjelom Suda BiH istodobno traje drugostupanjski postupak protiv 11 optuženih no čak 50 osoba koje su optužene za ratne zločine na području BiH nedostupno je pravosudnim tijelima te zemlje i skrivaju se u državama regije koristeći se dvojnim državljanstvom koje ih štiti od izručenja, kazao je glavni državni tužitelj BiH.
Dodao je kako se u komunikaciji s državama regije i uz potporu Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika Haaškog tribunala, taj problem pokušava riješiti no nema značajnijih rezultata.
“Pokušavamo tu suradnju pospješiti no ona ne ide kako bi trebalo”, rekao je Kajganić.
Po njegovim riječima, na suđenje pred Sudom BiH sada čeka 245 osoba protiv kojih je podignuta optužnica za ratne zločine a ključni problem je to što je većina optuženih i svjedoka u starijoj dobi pa to utječe na dinamiku procesa a nakon 30 i više godina godina od počinjenja teško je prikupiti sve potrebne dokaze.
Kajganić je kazao kako u Tužiteljstvu BiH poduzimaju dodatne mjere kako bi spriječili “curenje informacija” o istragama zbog čega neki od osumnjičenih uspijevaju pobjeći iz zemlje prije uhićenja odnosno podizanja optužnica.
Slučajevi iz Anom i SKy aplikacije
Govoreći o organiziranom kriminalu, Kajganić je rekao da je Tužilaštvo BiH posljednjih godina fokus stavilo na predmete u kojima su korišteni dokazi iz SKY i ANOM aplikacija.
Do sada je podignuto 20 optužnica protiv 105 osoba u kojima su korišteni ti dokazi.
Optuženi u tim predmetima uključuju i pripadnike policijskih agencija, među kojima su i optuženi pripadnici Granične policije BiH, SIPA-e, MUP-a RS, MUP-a HNŽ i MUP-a Sarajevskog kantona.
Optuženi su i jedan bivši savjetnik ministra sigurnosti, dva odvjetnika i drugi pojedinci.U prošloj godini podignuto je 10 optužnica protiv 37 osoba.
Prošle godine donesena je i prva pravomoćna presuda u kojoj su SKY i ANOM dokazi prihvaćeni kao zakoniti. Radi se o predmetu Damjanović, u kojem je sud u prvom i drugom stepenu zaključio kako se radi o zakonitim dokazima.
Na snazi 30 tjeralica za osobama iz BiH
Kao primjer naveo je bijeg bivšeg zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Zorana Galića. On je neposredno prije nego što je trebao biti uhićen pod sumnjom na korupciju iz BiH u srpnju 2024. godine pobjegao u Hrvatsku gdje se i danas skriva.
Glavni tužitelj je naveo i kako su u predmetima organiziranog kriminala povezanim sa zaštićenim Sky i Anom aplikacijama dešifriranim zahvaljujući međunarodnoj policijskoj suradnji podignuto 20 optužnica protiv 105 osoba, uključujući pripadnike različitih policijskih agencija uz prijedlog za oduzimanje protupravno stečene imovine u vrijednosti od blizu 15 milijuna eura.
Kako je kazao, 34 osobe optužene su zbog pranja novca sukladno preporukama Moneyval-a. Podsjetio je kako je podignuo i 15 optužnica protiv 24 osobe zbog korupcije a najznačajnije su protiv bivšeg predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i nekadašnjeg čelnika Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmana Mehmedagića te Jelene Majstorović, voditeljice odjela za istrage pri Upravi za neizravno oporezivanje (UNO).
Kajganić je potvrdio daTužiteljstvo BiH istražuje sve sumnje na umiješanost državljana te zemlje u ratne sukobe u inozemstvu. Također je potvrdio da je na snazi 30 tjeralica za osobama iz BiH koje su ratovale u Siriji kao i da je otvoreno 15 predmeta protiv onih koji su ratovali na području Ukrajine.
“Sve te osobe za nas su sigurnosno interesantne i čim budu dostupni prema njima će se poduzeti zakonom predviđene mjere, kazao je Kajganić.
O predmetu Dodikove vile na Dedinju: “Srbija ne daje dokaze”
Na novinarsko pitanje o statusu predmeta poznatog kao ‘Vila na Dedinju’, slučaju kupnje vile bivšeg predsjednika RS-a i predsjednika vladajućeg SNSD-a Milorada Dodika, Kajganić je potvrdio kako se na tom predmetu radi godinama, ali bez konačnog epiloga.
“Taj predmet je u Tužiteljstvu od 2015. godine i do sada nije donesena tužiteljska odluka. Više tužitelja se smjenjivalo na tom predmetu. Svaki put kada pitam za taj slučaj, odgovor postupajućih tužitelja je kako je problem u neustupanju dokaza od strane Republike Srbije”, pojasnio je Kajganić.
/Desk/