Radončić je oslobođen krivnje da je naredio izvršenje pritiska na svjedokinju Azru Sarić da promijeni iskaz u postupku protiv Nasera Kelmendija na Kosovu, preko optuženih Šahman i Dautbašića, piše Detektor.ba.
Presudom je Hadžijahić, zaposlenik Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, oslobođen krivice da je pokušao donati je li u svezi s pritiskom na svjedokinju Sarić otvorena istraga te da je pokušao utjecati da se zatvori.
Predsjedavajuća Vijeća Hasija Mašović je rekla da je Tužiteljstvo BiH propustilo precizno i jasno navesti koja su djela optuženima konkretno stavljena na teret, a Sud iz provedenih dokaza nije našao da je riječ o udruživanju radi činjenja djela ometanja rada pravosuđa, davanja i primanja nagrade za trgovinu uticajem.
“Sud nije našao ni obilježje srodnih krivičnih djela”, istaknula je Mašović i dodala da Tužiteljstvo BiH svoje uporište zasniva na pretpostavkama.
Da bi se ispunili elementi udruživanja radi činjenja djela, kako je pojasnila sutkinja Mašović, potrebno je da netko svjesno organizira grupu koja ima ciljeve, ali iz dokaza koje je provelo Tužiteljstvo ne proizilazi nikakav dogovor.
Mašović je pojasnila da je iz provedenih dokaza utvrđeno da su komunikacije između optuženih poslovnog, obiteljskog i prijateljskog odnosa.
U obrazloženju je navedeno i da je optužba zasnivala tezu da je postupak koji se vodi protiv Keljmendija na Kosovu povezan sa postupcima koji se vode u Tužiteljstvu BiH i da oni čine procesnu zajednicu te je Sud imao zadatak utvrditi zadatak u kojem se od njih radilo o utjecaju na svjedoka.
Tužiteljstvo, prema ocjeni Suda, ne osporova da se u Prištini vodi postupak, a onda ga povezuje sa drugim koji se vodi u Državnom tužiteljstvu uz obrazloženje da su ti postupci u procesnoj zajednici.
Takva tvrdnja, kaže Mašović, nema uporište u dokazima, a za opstojnost ometanja rada pravosuđa uvjetv je da se radi o krivičnom postupku koji se vodi po zakonima BiH, a navodni uticaj na svjedoka ne može se vezivati za njegove izjave dane prije same inkriminacije.
Tužiteljstvo BiH, kako je rekla sutkinja, nema utemeljenje da je sa Zijadom Hadžijahićem uspostavljen kontakt s namjerom da se utječe na istragu, a između ostalog, nisu provedeni dokazi koji bi pokazali koji je status optuženi imao u Veleposlanstvu SAD-a.
„Nije jasno je li Hadžihajiću na teret stavljeno zastrašivanje tužitelja ili da će tražiti informaciju od njega ili oboje… Nema utemeljenja da su optuženi željeli utjecati da se zatvori istraga. Komunikacija Radončića i Dautbašića upućuje na to da nemaju informaciju je li u svezi s prijetnjama svjedoku otvorena istraga, a događa se tri dana prije uhićenja“, kazala je Mašović.
Nije sporno, dodala je, da su optuženi pričali o imenovanju veleposlanice u Sloveniju, ali optužba nije dokazala vezu obećanja i samog imenovanja. Tema oko izbora veleposlanice počinje prije nego je istraga otvorena.
„Nema dokaza da je primljena nagarada ili drugi oblik koristi niti da je netko od optuženih utjecao na imenovanje ili posredovao kod članova Predsjedništva BiH“, rekla je sutkinja i navela da se iz komunikacija Radončića i člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića ne vidi nikakvo posredovanje.
Suđenje Radončiću i ostalima počelo je u ožujku 2016. godine.
Azra Sarić je s imovinsko-pravnim zahtjevom upućena na parnicu, a optuženi su oslobođeni naknade troškova postupka.
Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe.
(Izvor: BIRN)