Europski parlament “snažno osuđuje genocid u Srebrenici; odlučno izjavljuje da se takvi strašni zločini ne smiju više nikada ponoviti i navodi da će učiniti sve u svojoj moći da spriječi ponovno počinjenje takvih djela; odbacuje sve oblike negiranja, relativizacije ili pogrešnog tumačenja tog genocida”, kaže se u rezoluciji.
Rezolucija je usvojena uoči 20. obljetnice genocida u Srebrenici 11. i 12. srpnja 1995. godine, na inicijativu zastupnika Ivana Jakovčića (ALDE/Hrvatska). Ovo je treća rezolucija Europskog parlamenta o Srebrenici nakon 2005. i 209. godine.
Europski zastupnici “ističu potrebu da politički predstavnici u Bosni i Hercegovini priznaju prošlost kako bi zajedno radili na boljoj budućnosti za sve građane u zemlji i naglašavaju važnost uloge koju u tom teškom procesu mogu imati susjedne zemlje, vjerske vlasti, civilno društvo, umjetnost, kultura, mediji i obrazovni sustavi”.
Tijela gotovo 1200 muškaraca i dječaka – od ukupno 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka koje su pogubile snage bosanskih Srba i paravojne jedinice – još nisu locirana i identificirana.
Usvajanju rezolucije prethodila je rasprava u kojoj su zastupnici oštro kritizirali Rusiju zbog veta na britanski prijedlog rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a.
U ime Europske komisije u raspravi je sudjelovao povjerenik Guenther Oettinger, koji je izrazio žaljenje zbog ruskog veta i dao potporu rezoluciji Europskog parlamenta.
“Žrtve su prije dvadeset godina ubijane oružjem, a danas se pokušavaju ubiti šutnjom ili cinizmom visoke politike. Međutim, srebreničke žrtve se neće i ne mogu ubiti zaboravom”, rekao je u raspravi zastupnik Tonino Picula (S&D/Hrvatska).
Picula će 11. srpnja biti u Srebrenici na obilježavanju 20. obljetnice genocida.
Zastupnik Andrej Plenković (EPP/Hrvatska) također je izrazio žaljenje zbog ruskog veta te naglasio da je u takvom kontekstu rezolucija Europskog parlamenta još značajnija.
“Čvrsto sam uvjeren da se do pomirenja i zajedničke europske budućnosti jedino može doći utvrđivanjem istine, prihvaćanjem presuda međunarodnih sudova, isprikom i žaljenjem za žrtvama najvećeg zločina u Europi nakon Drugoga svjetskog rata, a ne politikom poricanja zločina Miloševićevog režima – ne samo u Bosni i Hercegovini”, rekao je Plenković.
Ivan Jakovčić je rekao da rezolucija nije uperena protiv Srbije i srpskog naroda, nego da treba osigurati kako se takav zločin ne ponovio. Istaknuo je da su u ratu svi činili zločine.
Zastupnički dom američkog Kongresa jednoglasno je usvojio rezoluciju o Srebrenici
Kongres je usvojio rezoluciju na prijedlog republikanskog kongresnika Christophera Smitha, a njom se potvrđuje “politika agresije i etničkog čišćenja koju su provodile srpske snage u Srebrenici te se osuđuju sve izjave koje negiraju genocid”.
Rezolucija Predstavničkog doma broj 310 također urgira na prepoznavanje elemenata genocida u budućnosti i njihovo sprečavanje.
Rezolucija sadrži osam stavki:
1.) Potvrđuje se da nasilje i etničko čišćenje, koje su u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine provodile srpske snage spadaju pod definiciju genocida, po Članu 2 Konvencije o prevenciji i kazni zločina genocida.
2.) Osuda svih izjava koje poriču ili stavljaju upitnik na termin “genocid” kada je u pitanju Srebrenica.
3.) Traži se od Komiteta za prevenciju zločina da nauči lekcije iz Srebrenice, u cilju sprječavanja budućih zločina, naročito u pogledu Sirije, Burundija i CAR-a.
4.) SAD se ohrabruje da nastavi i učvrsti podršku teritorijalnom integritetu i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, mira i stabilnosti u Europi i prava svih ljudi da se, bez obzira na nacionalnu, rasnu, vjersku ili etničku pozadinu, vrate svojim domovima i uživaju u demokraciji, vladavini zakona i ekonomskih prilika, te da spoznaju sudbinu nestale rodbine i prijatelja.
5.) Priznaju se postignuća Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMI), te se ta organizacija pohvaljuje za pomoć BiH, te pronalazak oko 90 posto nestalih nakon zločina u Srebrenici i 70 posto nestalih u kompletnom sukobu u BiH.
6.) Pohvaljuje se hapšenje i izručenje sudu u Hagu svih osoba optuženih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, genocid i kršenje Ženevske konvencije, naročito uhićenja Radovana Karažića i Ratka Mladića, koja su pomogla osnaženju mira i pomirenja između zemalja regije i njihovih građana.
7.) Priznaje se da je u nacionalnom interesu SAD-a da osobe odgovorne za zločine i kršenja prava i običaja rata, odgovaraju za svoja zlodjela, te da se radu Međunarodnog suda pravde za bivšu Jugoslaviju treba dati stalna podrška, sve dok se sva suđenja i procesi žalbi ne okončaju.
8.) Odaje se počast tisućama ubijenih ljudi u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini, u srpnju 1995. godine. Također, odaje se počast stranim državljanima, uključujući državljane SAD-a, te pojedince u Srbiji i Bosni i Hercegovini, ali i u regiji, koji su riskirali i u nekim slučajevima izgubili život u cilju odrane ljudskih prava, sloboda, te poštovanja prema etničkom identitetu bez diskriminacije.
(Izvor: HINA/N1)