Europska unija (EU) priprema opsežnu reformu svog carinskog sustava koju je 2023. godine predložila Europska komisija, a Vijeće EU u srpnju prošle godine odobrilo međuinstitucionalne pregovore s Europskim parlamentom. Ako reforma bude provedena kako je planirano, svaki paket koji ulazi u EU, neovisno o veličini i cijeni, podlijegat će istim kontrolama i davanjima, piše Forbes BiH.
Pregovori Vijeća i Europskog parlamenta su u tijeku
Pregovori između Vijeća i Europskog parlamenta o reformi trenutno su u tijeku, a kako je Vijeće na svojoj službenoj stranici objavilo, ključni elementi reforme su uspostavljanje centra za carinske podatke EU, stvaranje nove carinske uprave EU, pojednostavljivanje carinskih procedura i ukidanje carinskog praga od 150 eura.
Prema podacima Europske komisije, 4,6 milijardi paketa e-trgovine vrijednih ispod 150 eura uvezeno je u EU tijekom 2024. godine, pri čemu je 91% pošiljaka došlo iz Kine.
Prema novim pravilima, roba vrijednosti ispod 150 eura više neće biti oslobođena carine. Reforma predviđa da se carine naplaćuju od prvog eura vrijednosti pošiljke pri ulasku u EU, čime bi se sustav uskladio s postojećim pravilima o porezu na dodanu vrijednost (PDV). Prvi korak u tom smjeru bit će uvođenje privremene fiksne carinske stope od tri eura za sve pakete vrijednosti manje od 150 eura koji ulaze u EU, počevši od 1. srpnja ove godine.
Carina se naplaćuje po kategoriji artikla, a ne po paketu
Carina se neće obračunavati kao jedinstvena pristojba po paketu, već po svakoj različitoj kategoriji robe u pošiljci. To znači da će se za paket koji sadrži jednu svilenu i dvije vunene bluze naplaćivati 3 eura za svilu i 3 eura za vunu, što rezultira ukupnom carinom od šest eura. Potpuna implementacija reforme planirana je za 2028. godinu, kada bi trebao stupiti na snagu carinski podatkovni centar.
„Prema Vijeću Europske unije, cilj je zatvaranje prostora za podcjenjivanje vrijednosti, razbijanje modela koji je poticao masovno slanje jeftine robe u malim pošiljkama i uspostavljanje pravednijih uvjeta konkurencije na tržištu EU. Prema podacima Europske komisije, u EU je 2024. godine ušlo oko 4,6 milijardi pošiljaka vrijednosti do 150 eura, pri čemu je 91% tih pošiljaka dolazilo iz Kine, što jasno pokazuje razmjere segmenta na koji se mjera odnosi”, pojašnjavaju za Forbes BiH najavljenu reformu u eCommerce asocijaciji u Bosni i Hercegovini.
Što reforma znači za online kupovinu iz BiH
Budući da se mjera odnosi na uvoz u EU, za Bosnu i Hercegovinu, napominju, promjena nije izravna u smislu domaćih carinskih pravila, međutim, efekti su tržišno relevantni neizravno.
„Prema dostupnim informacijama iz EU izvora, očekuje se da će dio platformi i trgovaca mijenjati logističke modele za Europu, a to se može preliti na cijene i dostupnost robe i u našoj regiji, posebno tamo gdje se naručivanje oslanja na europske distribucijske centre. U praksi to znači da ‘ultra jeftina’ roba, koja je do sada ‘pobjeđivala’ cijenom zbog kombinacije niskih troškova i carinskog izuzeća u EU, gubi dio te prednosti, što može blago ojačati poziciju domaćih i regionalnih online trgovaca“, pojašnjavaju u asocijaciji.
Važno je, napominju, i usporedba s bh. carinskim pravilima gdje su pošiljke zanemarive vrijednosti, do 300 KM po pošiljci, oslobođene uvoznih davanja i PDV-a, uz ograničenja i pravila o učestalosti.
„To znači da BiH trenutno ima znatno viši prag oslobađanja nego EU, pa se dio potražnje može preusmjeravati u skladu s tim razlikama u režimima. Prema procjenama stručnjaka iz sektora prekogranične e-trgovine, najveći udar će biti na modele prodaje s velikim volumenom i minimalnom maržom, dok će se ostatak tržišta prilagođavati kroz cijene, skladišta i način formiranja pošiljki, bez nužno linearnog poskupljenja za sve proizvode“, navode u eCommerce asocijaciji u Bosni i Hercegovini.
Mali paketi niske vrijednosti
U objašnjenju reforme i ukidanja dosadašnjeg praga, Vijeće navodi kako je mjera neophodna s obzirom na eksponencijalni porast e-trgovine.
„Svakodnevno je EU preplavljena malim paketima niske vrijednosti”, navodi se i naglašava kako je izuzeće od carine učinilo elektroničku trgovinu sve podložnijom prijevarama, te da su mnogi paketi koji ulaze u EU namjerno podcijenjeni kako bi se iskoristila upravo ova rupa u zakonu, čime su se stvarali nejednaki uvjeti za poduzeća u EU. Sve zajedno potaknulo je prodavače da dijele veće pošiljke na manje, što ne samo da povećava količinu ambalažnog otpada, već i emisije stakleničkih plinova.