Europska unija od nedjelje počinje primjenjivati nova pravila o transparentnosti plaća kojima želi olakšati otkrivanje diskriminacije u plaćama između žena i muškaraca te smanjiti rodni jaz u primanjima, dok Hrvatska još dovršava zakonske izmjene potrebne za prijenos direktive u nacionalno zakonodavstvo.
Direktiva (EU) 2023/970 donesena je u svibnju 2023. godine kao jedan od ključnih elemenata europske strategije za rodnu ravnopravnost, s ciljem smanjenja rodnog jaza u plaćama kroz veću transparentnost i snažnije mehanizme provedbe. Iako je načelo jednake plaće za jednak rad ugrađeno u članak 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, europske institucije godinama upozoravaju da se ono u praksi ne ostvaruje u potpunosti.
Europska komisija više je puta upozoravala da diskriminacija u plaćama ostaje neotkrivena zbog netransparentnih sustava određivanja plaća, zbog čega radnici teško mogu utvrditi jesu li za isti ili jednako vrijedan rad plaćeni manje od svojih kolega. Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, žene su u Europskoj uniji u prosjeku zarađivale 11,1 posto manje po satu od muškaraca. U Hrvatskoj je taj jaz manji i iznosi 6,6 posto, što je ispod europskog prosjeka, no europske i nacionalne vlasti upozoravaju da ni takvi podaci ne znače da je problem uklonjen.
Nova pravila uvode niz obveza kojima je cilj olakšati otkrivanje i dokazivanje diskriminacije u plaćama. Kandidati za posao trebali bi dobiti informaciju o početnoj plaći ili rasponu plaće prije zaposlenja, poslodavci više neće smjeti tražiti podatke o prethodnim primanjima kandidata, a radnici će imati pravo zatražiti informacije o kriterijima prema kojima se određuju plaće i napredovanje. Za veće poslodavce uvodi se obveza izvještavanja o rodnom jazu u plaćama, dok će žrtve diskriminacije imati pravo na naknadu štete, uz prebacivanje tereta dokazivanja na poslodavca u određenim postupcima.
Potpredsjednik Odbora Europskog parlamenta za prava žena i rodnu ravnopravnost Marko Vešligaj (SDP) ocijenio je da je glavni cilj direktive ojačati načelo jednakih plaća i povećati transparentnost plaća kroz mjere koje će osnažiti radnike i potaknuti poslodavce na uspostavljanje pravednijih sustava određivanja primanja. Očekuje se da će ove mjere dugoročno doprinijeti smanjenju rodnog jaza u plaćama, koji je i dalje prisutan u većini država članica, poručio je Vešligaj u izjavi za Hinu, istaknuvši da se nejednakosti na tržištu rada prelijevaju i na mirovinski sustav, u kojem žene u EU-u primaju prosječno oko četvrtinu niže mirovine od muškaraca.
Dodao je da su tijekom pregovora u Europskom parlamentu među ključnim pitanjima bili opseg obveza za poslodavce, posebno mala i srednja poduzeća, pragovi za izvještavanje te mehanizmi provedbe i sankcija. Vešligaj smatra da je državama članicama ostavljeno dovoljno vremena za prilagodbu, ali upozorava da će uspjeh reforme ovisiti o jačanju institucionalnih kapaciteta za nadzor i provedbu te o jasnim smjernicama za poslodavce. U Hrvatskoj je, kao i u drugim državama članicama, ključno osigurati jasne smjernice za poslodavce i učinkovite mehanizme praćenja kako bi se osigurala stvarna primjena Direktive u praksi, a ne samo formalno usklađivanje, rekao je.
Eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ) ističe da smisao direktive nije administrativno izjednačavanje svih plaća, nego stvaranje uvjeta da se neopravdane razlike za isti rad mogu prepoznati, dokazati i ispraviti. Načelo jednake plaće za jednak rad i rad jednake vrijednosti postoji u europskom pravu još od Rimskog ugovora, ali se u praksi i dalje ne ostvaruje u potpunosti, navela je Glavak za Hinu. Prema njezinim riječima, najzahtjevniji dio reforme odnosi se na izvještavanje o rodnom jazu u plaćama, pri čemu je važno razlikovati rok za prijenos direktive od pune operativne provedbe pojedinih obveza.
Sustav izvještavanja uvodit će se postupno. Poslodavci s 250 i više zaposlenih izvještavat će jednom godišnje, oni sa 150 do 249 zaposlenih svake tri godine, dok će za poslodavce sa 100 do 149 zaposlenih obveza izvještavanja početi od 2031. godine. Glavak procjenjuje da bi u Hrvatskoj formalnom obvezom izvještavanja moglo biti obuhvaćeno između 1.700 i 1.900 poduzeća i institucija sa stotinu ili više zaposlenih. Iako je krajnji rok za prijenos direktive istekao 7. lipnja, Hrvatska je uoči tog datuma još bila u postupku donošenja zakonskih izmjena kojima bi se europska pravila prenijela u domaće zakonodavstvo.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić izjavio je krajem svibnja da su izmjene Zakona o radu u završnoj fazi pripreme prije upućivanja u saborsku proceduru. Ružić je pritom izrazio očekivanje da će nova pravila dovesti do smanjenja razlika u plaćama između žena i muškaraca. Hrvatske izmjene trebale bi uključiti obvezu objave raspona plaće u oglasima za posao, pravo zaposlenika na informacije o kriterijima određivanja plaća i napredovanja te obvezu izvještavanja većih poslodavaca o razlikama u plaćama između muškaraca i žena na usporedivim radnim mjestima.
Nakon isteka roka za prijenos direktive fokus se sada prebacuje na njezinu provedbu u državama članicama koje moraju uspostaviti sustave nadzora i osigurati učinkovitu zaštitu prava predviđenih novim pravilima.