Bivši načelnik norveških oružanih snaga Sverre Diesen upozorava da se Europa pod administracijom Donalda Trumpa više ne može bezuvjetno oslanjati na američku sigurnosnu zaštitu. Njegove izjave ponovno su otvorile pitanje može li se europski kontinent obraniti bez pouzdane potpore Washingtona.
Bivši načelnik norveških oružanih snaga, general Sverre Diesen, iznio je oštru ocjenu odnosa između Europe i Sjedinjenih Američkih Država pod administracijom Donalda Trumpa. Upozorio je da europske države više ne bi smjele automatski pretpostavljati da će Washington u slučaju krize stati na njihovu stranu.
„Pod ovom administracijom Ameriku ne možemo smatrati svojim saveznikom. Trumpove Sjedinjene Države neprijateljski su nastrojen akter koji bi se u slučaju sukoba u Europi prije svrstao uz Rusiju nego uz nas i druge europske države”, izjavio je Diesen početkom godine za norveški časopis Teknisk Ukeblad.
Diesen nije tek usputni komentator sigurnosnih pitanja. Dužnost načelnika norveških oružanih snaga obnašao je od 2005. do 2009. godine, a danas radi kao glavni istraživač u Norveškom institutu za obrambena istraživanja.
Njegovo upozorenje stoga dolazi od osobe s dugogodišnjim iskustvom u vojnom i obrambenom sustavu.
Pozvao Norvešku da preispita kupnju američkog oružja
Diesen je iznio i konkretan prijedlog za norvešku obrambenu politiku. Prema njegovu mišljenju, Norveška bi trebala izbjegavati kupnju američkog naoružanja dok traje aktualna američka administracija.
Nekoliko mjeseci poslije dodatno je upozorio da je vjerodostojnost američkih sigurnosnih jamstava Europi ozbiljno narušena. Ocijenio je i da NATO bez pouzdane američke potpore više ne može funkcionirati na način na koji je zamišljen i na koji je djelovao desetljećima.
Takve izjave odražavaju sve izraženiju zabrinutost u Europi zbog budućnosti transatlantskih odnosa i američke uloge u europskoj sigurnosti.
Europa sve više ulaže u vlastitu obranu
Europske države posljednjih godina povećavaju obrambene proračune i intenzivnije raspravljaju o tome koliko bi se kontinent mogao braniti bez izravne američke vojne pomoći.
Dugogodišnja ovisnost o američkim vojnim kapacitetima, obavještajnim podacima, logistici i sigurnosnim jamstvima postala je predmet sve ozbiljnijih rasprava među europskim političarima i vojnim stručnjacima.
Diesenove izjave ponovno su otvorile ključno pitanje: može li Europa svoju sigurnost i dalje temeljiti na pretpostavci da će Sjedinjene Države u svakoj budućoj krizi automatski stati uz svoje europske saveznike?
Za europske vlade to nije samo pitanje odnosa s Washingtonom nego i pitanje dugoročne obrambene strategije, ulaganja u vojnu industriju i sposobnosti samostalnog odgovora na moguće prijetnje.
Što znači poruka „Ukrajina 2022., Europa 2027.”?
Uz Diesenove izjave na društvenim mrežama širi se i poruka „Ukrajina 2022., Europa 2027.”, kojom se sugerira mogućnost da bi Europa u budućnosti mogla ostati bez američke potpore u slučaju sukoba.
Međutim, važno je naglasiti da ta formulacija nije Diesenova prognoza, nego politička interpretacija autora objave.
Njegove izjave prvenstveno upozoravaju na rizik koji bi za europsku sigurnost mogla predstavljati neizvjesnost u američkoj vanjskoj i obrambenoj politici.
Pitanje koje se zbog toga sve češće postavlja u europskim prijestolnicama ostaje otvoreno: koliko se Europa može osloniti na Sjedinjene Države i koliko brzo može razviti vlastite obrambene kapacitete ako američka potpora u budućnosti postane manje pouzdana?