EKSKLUZIVNO Zašto je Čović glasao za negiranje genocida – Palmerova inicijativa na kojoj su kod Bošnjaka lukavo profitirali Izetbegović i Radončić, a Čović ispao naivac koji podržava genocid

Pinterest LinkedIn Tumblr +

Zašto je Čović i njegovi izaslanici u Domu naroda Parlamenta glasao za zaključak Kluba Srba te izazvali burne reakcije ne samo Bošnjaka, nego i Hrvata kao i samih sudionika za pregovaračkim stolom za kojem je sve dogovoreno?

“Što se tiče mog ponašanja u Domu naroda, nikome baš ništa ne dugujem. Nadam se da nikad više neću biti doveden u poziciju da na takav način odlučujem u Domu naroda. Jedan dobar dio onih kao gospodin Radončić i gospodin Izetbegović bili su nazočni kad smo o tome razgovarali s predstavnicima međunarodnih institucija, kad sam im kazao da je zadnji put da sam ja na taj način dio procesa pomaganja nečemu u BiH, a da ovakvu cijenu plaćam. Prvo, taj zakon nije prošao, niti će proći i to nije zakon, to su zaključci. A ako je to nekoga povrijedilo – ja se ispričavam”, poručio je predsjednik HDZ BiH odgovarajući na pitanje o pojašnjenju zašto su hrvatski izaslanici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, on, Lidija Bradara i Marina Pendeš podržali SNSD-a i SDS te glasali za poništavanje Inzkovog zakona. Točnije, za Zaključak kojim se odluka bivšeg visokog predstavnika u BiH o izmjenama i dopunama KZ BiH gdje je negiranje genocida i veličanje osoba osuđenih za ratne zločine kazneno djelo – smatra neprihvatljivom, ništavnom i nezakonitom. Ovaj Zaključak nije podržan te je upućen na usuglašavanje Kolegiju doma.

No, nakon burnih reakcija na ovakvo, po mnogima neočekivano, glasanje izaslanika HDZ-a BiH, Čovićeva izjava i isprika unijela je dodatnu konfuziju u javnosti od spominjanja Izetbegovića i Radončića da su, kako izgleda, bili o svemu upoznati kao i predstavnici međunarodnih medijatora, kao i da je on “dio procesa pomaganja nečeu u BiH”.

Ova izjava za mnoge je izgledala potpuno konfuzno, nelogično i bez ijedne poveznice.

Međutim, sve postaje kristalno jasno.

Naime, kako Republika doznaje, poseban izaslanik američkog State Departmenta zadužen za reformu izbornog sustava u BiH Matthew Palmer, zamolio je Čovića da pokuša privoliti Dodika da se vrati za pregovarački stol, odnosno, da održi sjednicu Doma naroda parlamenta BiH kako bi se odblokirao proces, a srpski izaslanici vratili u državne institucije.

O tome su bili upoznati i predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić kao i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

No, nakon što su glasali za Zaključak Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta BiH (SNSD i SDS) o tzv. Inzkovom zakonu, izaslanici HDZ-a BiH bili su vrlo oštro kritizirani, a što je začuđujuće, kritike su pristizale i od samog Radončića koji je rekao da je to za “Bošnjake nož u leđa” do Izetbegovića i njegovog koalicijskog partnera, člana Predsjednitva BiH i predsjednika DF-a koji je rekao kako se “HDZ svrstao na stranu počinitelja genocida”, unatoč tome sšto su svi bili upoznati s Palmerovim potezom prema Čoviću.

Palmerova inicijativa i “otvaranje očiju”

Međutim, iako je posebno naglasi kako se radi o “zaključku”, koji “nije i neće proći”, Čović je jasno dao do znanja da je ovu odgovornost i svojevrsni anatem svjesno preuzeo kako bi udovoljio Palmerovom zahtjevu.

S druge strane, a kako Republika doznaje iz diplomatskih izvora, i Palmeru su se “malo više otvorile oči” jer je postao svjestan da malo vrijede bilo kakvi dogovori za pregovaračkim stolom jer su ovaj dogovor i glasanje HDZ-ovih izaslanika, jer su kod Bošnjaka željeli profitirati i Izetbegović i Radončić, izazivajući još veću reakciju u javnosti.

No, iz Čovićeve izjave se dade iščitati da je svestan da je u ovu igru ušao naivno te da nije smio prihvatiti ulogu “časnika za vezu”, posrednika između međunarodnih medijatora i Milorada Dodika u ovim pregovorima.

“…gospodin Radončić i gospodin Izetbegović bili su nazočni kad smo o tome razgovarali s predstavnicima međunarodnih institucija, kad sam im kazao da je zadnji put da sam ja na taj način dio procesa pomaganja nečemu u BiH”, rekao je Čović, time poručujući da ubuduće Palmer sam zove Dodika na pregovore.

Tko će biti budući “oficir za vezu”? Nagađa se da bi to mogao biti upravo predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić koji ima vrlo dobre odnose sa predsjendikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Ipak, glasujući za zaključak Kluba Srba u Domu naroda Parlamenta BiH, Čović je, želeći pomoći međunarodnim medijatorima kao i u deblokadi rada Parlamenta, izdao i svoje osobne principe. Naime, on nikada nije negirao činjenicu genocida u Srebrenici, a u nekoliko navrata i tijekom svog mandata u Predsjedništvu, s cvijećem je ispraćao tabute s posmrtnim ostatcima žrtava koje su se ukapale u Memorijalnom centru Potočari.

U srpnju 2015. godine tijekom ispraćaja pronađenih posmrtnih ostataka srebrničkih žrtava

Unatoč svemu kao i mogućim ustupcima, izaslanici HDZ-a to nisu trebali učiniti – njihovo glasanje je zapisano i ubuduće će se spominjati kao pretežak teret, a kontekst svega će izblijediti i s vremenom postati potpuno nebitan.

Srušen ‘mostarski sporazum’

S druge strane, predsjedniku SDA toliko nije niti bitan izbor članova Predsjedništva koliko Dom naroda gdje nastoji preuzeti potpunu kontrolu, a mogućnost o odlućivanju o vitalnom nacinalnom interesu postat će folklor.

“Etnički prefiks mora otpasti i to je stav svih nas”, rekao je Izetbegović ustvrdivši kako “predsjednik HDZ BiH Dragan Čović sada nema izbora i mora pristati na to ukoliko želi dogovor”.

Zanimljivo je da je bivši visoki dužnosnik SDA, a danas predsjednik stranke ‘Narod i pravda’ (NiP) Elmedin Konaković, kazao je kako mu je “drago što je SDA odlučila da neće ništa bez oporbe”. On je rekao da je “jasno da je SDA odustala od toga da podupire načelo o legitimnom predstavljanju sadržanom u mostarskom dogovoru kojega su potpisali Izetbegović i Čović”.

Konaković je time poručio da je SDA pogazio tzv. mostarski sporazum iz lipnja 2020. godine kojeg su potpisali Izetbegović i Čović, a podržali svi međunarodni predstavnici u BiH, od Izaslanstva EU-a u BiH, američkog veleposlanstva, OHR-a, OSCE-a i veleposlanstva Ujedinjenog Kraljevstva.

Nako svega, kako sada stvari stoje, teško da će doći do dogovora oko reforme Izbornog zakona jer, kako se čini sve je manje spremnih na kompromis, a sve je više figa u džepu za pregovaračkim stolom.

Što se govori u Zaključcima koje su predložili Klub Srba u Domu naroda Parlamenta BiH?

Nakon što je 23. srpnja, sada već bivši visoki predstavnik u BiH donio odluku o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH prema kojem se negiranje genocida i veličanje osoba osuđenih za ratne zločine određuju kao kazneno djelo, 27. srpnja 10 politički stranaka u RS-u  koje imaju izaslanike u Narodnoj skupštini Republike
Srpske,usuglasili su posebne zaključke, a što je podržano i na NSRS-a.

1. Mi predstavnici političkih stranaka iz Republike Srpske odbacujemo
nametnute odluke visokog predstavnika, smatramo ih neprihvatljivim i ništavnim.

2. Smatramo da ne postoje uvjeti za donošenje odluka srpskih predstavnika u
Parlamentarnoj skupštini BiH i Savjetu ministara BiH osim u slučajevima kada je
neophodno učešće radi sprečavanja donošenje odluka protivno interesima Republike
Srpske sve dok se ne razriješi pitanje nametnutog zakona.

3. Odbacujemo svako nametanje odluka u BiH, te konstatiramo da visoki predstavnik
nije legalno izabran u skladu sa predviđenom procedurom.

(Republikainfo.com/V.S.H.)

Share.

Comments are closed.